ibi

Svijetu prijeti treći svjetski rat- zbog nedostatka žena

ZANIMLJIVO — Autor ibi @ 10:28

loš scenario

Svijetu prijeti treći svjetski rat - zbog nedostatka žena!

U svijetu "nedostaje" čak 160 miliona žena kao rezultat tradicionalnog preferiranja sinova, smanjene plodnosti i dostupnosti pilula za prenatalnu kontracepciju

Od ponedjeljka će na svijetu živjeti tačno sedam milijardi ljudi, a francuski demograf Kristo Žilmoto upozorava da će život na zemlji postati nesiguran zbog agresivnih neženja koji će se boriti za mlade.

Taj "trend" mogao bi posebno da pogoditi države kao što su Indija i Kina, u kojima roditelji biraju pol djeteta i pritom često djevojčice abortiraju ili čak ubijaju odmah po rođenju, stoga mnogi upozoravaju da će problem manjka punoljetnih žena tokom narednih 50 godina biti jednako velik problem kao i klimatske promjene, piše AFP.

"Ne samo da će se ti muškarci ženiti stariji, već će biti i mnogo više neženja. To će biti vrlo bitna promjena u državama gdje svako želi da se vjenča", kaže Žilmoto.

Prirodnim se smatra da se na svakih 104 do 106 muškaraca rodi 100 žena, a svako bitno odstupanje od tih brojki pripisuje se nekim drugim neprirodnim faktorima.

Demografi tvrde kako u ovom trenutku u svijetu "nedostaje" čak 160 miliona žena kao rezultat tradicionalnog preferiranja sinova, smanjene plodnosti i dostupnosti pilula za prenatalnu kontracepciju U Indiji i Vijetnamu statistika je takva da se na 112 dječaka rodi 100 djevojčica. U Kini je odnos skoro 120 prema 100 u korist dječaka, a u pojedinim mjestima odstupanje je i veće. Stručnjaci upozoravaju i da se taj trend širi i na južni Kavkaz gdje Azerbejdžan, Gruzija i Armenija imaju odnos 115 naprema 100, a drugačije nije ni u najbližem okruženju, Srbiji i BiH.

Demografi tvrde kako u ovom trenutku u svijetu "nedostaje" čak 160 miliona žena kao rezultat tradicionalnog preferiranja sinova, smanjene plodnosti i dostupnosti pilula za prenatalnu kontracepciju. Procjenjuje se da se u Indiji svake godine oko pola miliona žena podvrgne abortusu zbog činjenice da nose žensku djecu.

Uz sva nagađanja, mnogi navode i da će u takvom sistemu manjka žena doći do poliandrije, kada žena može da ima više zakonitih muškaraca, ali i procvata seksualnog turizma. Pesimisti tvrde da će to dovesti do strašnog scenarija u kojem će u takvim državama porasti broj "seksualnih predatora".

Isto tako, politolozi Valeri Hadson i Andrea den Boer smatraju da će azijske države sa previše muškaraca predstavljati sigurnosnu prijetnju za zapadne države.

"Države sa nesrazmjernim odnosom između polova mogu da budu vođene samo autoritarno uz suzbijanje nasilja "kod kuće" i izvoza u inostranstvo kroz kolonizaciju i rat", tvrde one.


Fejsbuk gradi prvi data centar u Evropi

INVESTICIJE — Autor ibi @ 18:07

MREŽA SE ŠIRI

Fejsbuk gradi prvi data centar u Evropi, odabran grad Lulea

Klaster server u Lulei, koji će se sastojati od 28.000 kvadratnih metara zgrada servera, treba da bude završen do 2014.

Fejsbuk je danas saopštio da će novi klaster server društvene mreže - prvi van SAD - biti izgrađen u švedskom gradu na rubu arktičkog pojasa i da će njime
evropskim korisnicima biti omogućen bolji rad sistema.

Nakon što je završio procjenu mogućih lokacija u Evropi, Fejsbuk je danas potvrdio da je zbog hladne klime i pristupa električnoj energiji obližnjih hidrocentrala odabrao grad Lulea u sjevernoj Švedskoj.

Taj korak svjedoči o sve većem širenju te društvene mreže, koja trenutno ima 800 miliona korisnika.  Data centar u Lulei treba da bude završen do 2014.

"Fejsbuk ima više korisnika van SAD nego unutar zemlje", saopštio je zvaničnik Fejsbuka Tom Furlong za Asošijeted pres. "Bilo je vrijeme da se proširimo na Evropu".

Fejsbuk trenutno skladišti podatke na lokacijama u Kaliforniji, Virdžiniji i Oregonu, i u toku je izgradnja još jednog postrojenja u Sjevernoj Karolini.

Data centar će zahtijevati 120 megavati električne energije

Data centar u Lulei, koji će se sastojati od 28.000 kvadratnih metara zgrada servera, treba da bude završen do 2014. Zahtijevaće 120 megavati električne energije, kojom će se snabdijevati iz obližnjih hidrocentrala.

Dizajn konstrukcije predviđa 14 rezervnih generatora sa ukupnim naponom od 40 megavati, za slučaj prekida dotoka energije.

Fejsbuk nije saopštio cijenu te investicije, međutim, zvaničnici grada Lulea su ocijenili da će troškovi konstrukcije iznositi oko pet milijardi kruna (544 miliona eura).


Na Balkanu moguć libijski scenario

BALKAN — Autor ibi @ 12:08

BIVŠI RUSKI PREMIJER

Primakov: Na Balkanu moguć libijski scenario

Moskva je savršeno svjesna razloga zbog kojih balkanske zemlje žele da se pridruže EU, kaže Primakov

Prijetnja od međuetničkog i međuvjerskog sukoba i dalje je aktuelna na prostoru Balkana, koji stručnjaci nazivaju „evropskim buretom baruta“, što znači da bi se mogao ponoviti libijski scenario, kazao je bivši ruski premijer i član Ruske akademije nauka Jevgenij Primakov, prenio je Interfaks.

Pozivajući se na članak zasnovan na njegovom govoru koji je ruska „Nezavisna gazeta“ objavila juče, Interfaks je naveo da je Pimakov govorio na međunarodnoj konferenciji u Crnoj Gori koja je održana 17. oktobra, mada se iz teksta ne može vidjeti o kom je događaju riječ.

„Strahujem da bi NATO operacija u Libiji mogla baciti sjenku na Balkan. Takav scenario nije toliko nerealan i moraju se naći načini da se to izbjegne“, kazao je Primakov koji je tokom duge karijere bio i ministar inostranih poslova, kao i šef obavještajne službe.

Rizik na Kosovu i u BiH

„Presedan koji je NATO napravio sa operacijom u Libiji je izuzetno opasan naročito za turbulentne regione i zemlje čija politika ne ispunjava želje NATO-a“, ocijenio je i dodao da „prijetnja od međuetničkih i međuvjerskih sukoba na Balkanu uglavnom postoji na Kosovu i u Bosni i Hercegovini“.

Rusija „ne priznaje nezavisnost Kosova i Metohije“ i tu teritoriju smatra „organskim dijelom Srbije“

Primakov je kao primjer naveo sukobe između Srba sa sjevera Kosova i pripadnika KFOR koji „žele da odvoje kosovske Srbe od Srbije i da otvore carinske punktove na nepostojećoj granici“.

Primakov je podsjetio na stav koji je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov iznio na sastanku sa generalnim sekretarom NATO Andreasom Fog Rsmusenom u septembru.

Lavrov je tom prilikom snažno odbacio mišljenje da bi Libija mogla postati „model za budućnost“, naveo je Interfaks.

Primakov je kazao da postoje realne šanse da se podjelom Kosova izbjegnu tenzije

Rusija ima principijelan stav o „problematičnim zonama“ koje datiraju od raspada bivše Jugoslavije, naveo je akademik. Ona „ne priznaje nezavisnost Kosova i Metohije“ i tu teritoriju smatra „organskim dijelom Srbije“.

„Ako Zapad podržava otcjepljenje kosova od Srbije zbog independističkih zahtjeva lokalnih Albanaca, zašto se takav princip ne primijeni i na kompaktne srpske oblasti na sjeveru Kosova i Metohije“, zapitao se Primakov.

On je kazao da postoje realne šanse da se podjelom Kosova izbjegnu tenzije.

Moskva nije protiv EU integracija

Rusija se takođe protivi transformaciji Bosne i Hercegovine u unitarnu državu tvrdeći da ovakva transformacija ne bi bila u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

 

Moskva je savršeno svjesna razloga zbog kojih balkanske zemlje žele da se pridruže EU

„Ukoliko govorimo o razvoju Dejtonskog sporazuma, očito je neophodno da ojačamo suverena prava bosanskih Srba, Hrvata i muslimana unutar okvira bosne i Hercegovine. Svaki drugi način bi doveo do krvoprolića“, smatra Primakov.

Bivši ruski premijer je poručio da oni koji misle da se Rusija protivi prijemu balkanskih zemalja u Evropsku uniju, namjerno ili nenamjerno, izvrću njene stavove.

„Moskva je savršeno svjesna razloga zbog kojih balkanske zemlje žele da se pridruže EU.

Istovremeno, Rusija nastoji da spriječi slabljenje njenih ekonomskih, kulturnih i političkih veza sa balkanskim zemljama time što će se one pridružiti EU“, objasnio je Primakov.


Selotejpom zalijepili vjetrobransko staklo na avionu

ZANIMLJIVO — Autor ibi @ 18:07

Ryanair se poigrao sa životima putnika

Selotejpom zalijepili vjetrobransko staklo na avionu i poletjeli

Ova vijest će definitivno osramotiti 'low-cost' avionsku kompaniju "Ryanair", ali vjerovatno i natjerati da obnove flotu, što je nedavno najavio i njen direktor, Majkl O'Liri

Problemi sa vjetrobranskim staklom primijećeni su još dok je avion bio na pisti, dakle prije nego što je poletio, no tehničari su odobrili let nakon što su vjetrobransko staklo zalijepili nekom vrstom samoljepljive trake, piše Dejli mejl.

Putnici su u nevjerici gledali 'rješenje' tehničara, ali je let odobren pa je avion poletio. No, nakon 20 minuta pilot je putnicima saopštio da se vraćaju na aerodrom.

Navodno se osoblje aviona zabrinulo zbog čudnih zvukova koje su čuli u kabini.

"Pilot je mogao da bude isisan iz kabine usred leta, u slučaju da se staklo odvojilo", prokomentarisao je bivši pilot, Džon Gantrip

"Vidio sam da ti momci lijepe vjetrobransko staklo nečim što je izgledalo kao široki selotejp.

Bili smo gore kad je pilot rekao da se vraćamo zbog oštećenja na vjetrobranskom staklu", ispričao je uzrujani tridesettrogodišnji putnik Entoni Nil.

Bivši pilot Džon Gantrip za Dejli mejl je, komentarišući spornu situaciju, rekao da se mogla dogoditi katastrofa.

"Pilot je mogao da bude isisan iz kabine usred leta, u slučaju da se staklo odvojilo", upozorio je on.

Ova vijest će definitivno osramotiti 'low-cost' avionsku kompaniju "Ryanair", ali vjerovatno i natjerati da obnove flotu, što je nedavno najavio i njen direktor, Majkl O'Liri.

O'Liri je najavio obnovu i proširenje flote za 200 do 300 aviona, čime bi broj putnika povećali sa 70 na 130 miliona.


romeo i julija

ZANIMLJIVO — Autor ibi @ 18:33

romeo i julija

Vječna ljubav: Arheolozi u Italiji pronašli skelete muškarca i žene koji se drže za ruke

Dok su se pripremali za obnovu palate u italijanskom gradu Modeni, radnici su sasvim slučajno otkrili grobnicu u kojoj su pronašli skelete muškarca i žene, koji se drže za ruke.

Arheolozi koji su nakon toga detaljno proučili to dirljivo nalazište vjeruju da je zaljubljeni par zakopan prije više od 1.500 godina unutar zidova palate, zbog čega vjeruju da je riječ o pripadnicima neke plemićke porodice iz posljednjih dana Rimskog carstva.

"Ovo je vrlo rijetka i dirljiva scena. Većina nas vjeruje da žena zaljubljeno gleda svog muškarca", rekao je jedan od istraživača.

Pretpostavlja se da je zaljubljeni par sahranjen u 5. ili 6. vijeku nove ere.

"Vjerujemo da su originalno pokopani tako da im lica gledaju jedno prema drugom, ali da se muškarcu glava pomjerila nakon smrti, što zaključujemo prema položaju kičme", kaže arheolog Donato Labate.

Nakon što ih pažljivo iskopaju, tim antropologa sa Univerziteta u Bolonji će pokušati da u laboratoriji utvrdi njihovu starost, povezanost i uzrok smrti.

"U antičkim vremenima istovremena smrt članova porodice je bila relativno česta pojava, budući da su svijetom neprestano harale brojne epidemije i bolesti, poput one crne kuge, koje bi redovno pokosile i cijele porodice", rekla je Kristina Kilgrove, antropolog sa Univerziteta u Sjevernoj Karolini.

"Onaj ko je zakapao ovo dvoje ljudi očigledno je smatrao da je njihova ljubav jednako važna u smrti, kao što je to bila tokom života", zaključuje Kristina.


Ljubav klasifikovana kao bolest zavisnosti

ZANIMLJIVO — Autor ibi @ 19:15

ZANIMLJIVO

Ljubav klasifikovana kao bolest zavisnosti

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je ljubav kao mentalnu aberaciju. Od sada, ljubav se smatra "poremećajem privlačnosti i navike". Pored ljubavi, u ovu grupu poremećaja spadaju i bolesti zavisnosti kao što su alkoholizam, narkomanija, kleptomanija, i kockanje.

Naučnici vjeruju da ljubav može da se uporedi sa opsesivno-kompulzivnim poremećajem. Štaviše, način na koji osoba voli može pomoći da se ocijeni stanje njegovog/njenog mentalnog zdravlja, prenosi S media.

Ljubav otkriva ekstremne crte karaktera - i dobre i patološke. Najbolnije osjećanje ljubavi primjećeno je kod ljudi melanholične prirode, koji su osjetljivi i depresivni, ali i žučnih ljudi, koji se lako razbjesne čim naiđu na najmanje probleme.

Ne postoje ljekovi da se izliječi ljubav: problem zahtijeva pomoć kvalifikovanog psihologa.


Bijela ili siva plomba za zube?

Zdravlje — Autor ibi @ 19:50

Bijela ili siva plomba za zube?

Kada se stomatolog odlučuje u izboru materijala od koga će napraviti plombu, na tu odluku utiče više faktora

Bijela ili siva plomba? Vječita dilema. Ili možda ne. Kada bi se materijal za izradu plombe birao samo na osnovu njegove boje onda dileme uopšte ne bi bilo. Međutim, izbor materijala i nije baš tako jednostavan i, naravno, ne zavisi samo od njegove boje.

Danas se u stomatologiji koristi veliki broj materijala za izradu plombi. Kada se stomatolog odlučuje u izboru materijala od koga će napraviti plombu, na tu odluku utiče više faktora. To su prije svega položaj zuba na kojem se radi plomba, osobine materijala kao i sama želja pacijenta.

Tri najčešće korišćena materijala u izradi plombi su: amalgam, kompoziti i glas-ionomer cementi (GIC) pa će ovdje biti nešto više o njima i njihovim osobinama kao i indikacijama za njiovu upotrebu.

Dentalni amalgami su jedinjenja tj. legure žive sa jednim ili više metala, i to najčešće sa: bakrom, srebrom, kalajem i cinkom.

Do pojave kompozita amalgami su bili jedan od najrasprostranjenijih i najčešće upotrebljivanih materijala za izradu plombi. Iako nemaju estetskih kvaliteta, njihova dugotrajnost, lakoća upotrebe i niska cijena ih je održala u upotrebi već više od 200 godina.

Još davne 1774. godine

Zapravo, prvi amalgamski ispuni koristili su se još davne 1774. godine u Francuskoj.

Kao i od drugih materijala, i od amalgama se traži da ispuni neke uslove a to su prije svega da ne djeluje štetno po organizam, da je stabilan prije, u toku i poslije postavljanja u ustima pacijenata, da ne mijenja hemijski sastav kao i da ima dobre mehaničke osobine. Naravno, ne treba zaboraviti ni estetstki uslov koji bi trebalo zadovoljiti.

E sad se postavlja pitanje – ako amalgam nije u boji zuba i veoma se jasno razlikuje od njega, zašto se uopšte postavlja? Amalgam je materijal koji nije previše zahtijevan u toku procesa postavljanja (za razliku od kompozita).

Jednostavno u nekim situacijama je gotovo nemoguće obezbijediti idealne uslove za rad (u smislu da na površini zuba na kojoj se postavlja plomba ne smije biti pljuvačke) pa se u takvim situacijama amalgam pokazao kao odlično rješenje.

Sa druge strane, vijek trajanja amalgama je duži nego kod ostalih materijala (više od 10 godina).

Kompoziti

Kompoziti predstavljaju materijale koji se koriste za izradu estetskih nadoknada na zubima. Sam izraz "kompozit" označava konbinaciju nekoliko različitih materijala koji konbinovani daju materijal boljih karakteristika nego sami materijali odvojeno.

Svi kompoziti koji se koriste u stomatologiji u nevezanom stanju su meki (u vidu paste). Vezivanje (polimerizacija) se vrši pomoću specijalne lampe koja emituje plavu svjetlost. Tada dolazi do vezivanja monomera u polimere i materijal se stvrdnjava. E sad, koje su prednosti kompozita u odnosu na druge materijale.

Prva, i osnovna, prednost ovih materijala jeste njihova estetika. Upravo ta njihova sposobnost da do perfekcije imitiraju prirodnu boju zuba čini ih tako popularnim.

Takođe, bezbjedan je u smislu škodljivosti po organizam a što je najbitnije, prilikom pripremanja zuba za postavljanje plombe od kompozita uklanja se manje tkiva (čitajte – manje se brusi) sa zuba nego kada bi se ta ista plomba postavljala od amalgama. Sa druge strane kompoziti imaju tri loše strane. Prva je velika prijemčtivost za plak.

Prva, i osnovna, prednost ovih materijala jeste njihova estetika. Upravo ta njihova sposobnost da do perfekcije imitiraju prirodnu boju zuba čini ih tako popularnim. Ovo praktično znači da hrana i bakterije dobro prijanjaju na kompozite što povećava šansu da se pored ili ispod ovih pombi opet pojavi kvar na zubu. Druga mana ovih materijala je skupljanje prilikom vezivanja.

Ova zapravo znači da se prilikom vezivanja materijal u izvjesnom procentu (istina veoma malom) skuplja. Zbog toga se poslije vezivanja između zuba i plombe stvara mikropukotina koja se može, poslie dužeg perioda, prebojiti pod uticajem hrane, što se manifestuje pojavom žute linije oko plombe.

Treća mana ovih materijala jeste njihova zahtjevnost u uslovima rada. Radno mjesto tj. zub mora biti besprekorno suv bez primjesa pljuvačke i krvi. Kako se i sam materijal postavlja u najmanje tri različita sloja to je održavanje ovakvog suvog radnog polja (koje može trajati i do 30 minuta) neki put veoma teško ostvarivo.

Glas-jonomer cementi

Glas jonomer cementi predstavljaju materijale novije generacije. Sadrže dva glavna sastojka, i to: prah kristala stakla (odakle potiče i naziv glas u nazivu materijala) i to su uglavnom soli aluminijuma i silicijuma, a drugi sastojak predstavlja neku od kiselina koja u toku reakcije vezivanja oslobađa različite jone pa odatle potiče drugi dio naziva ovih materijala - ionomer.

Kako su joni, koji se najčešće oslobađaju iz ovih materijala, upravo joni fluora (koji imaju dokazano dejstvo protiv nastanka karijesa) onda ih upravo ta karakteristika učinila veoma popularnim, pogotovo u dječijoj stomatologiji. Pored ove, glavne karakteristike su im lakoća rukovanja kao i mali uticaj tehnike rukovanja na svojstva vezanog materijala.

To, u suštini, znači da za dobar ispun od ovog materijala ne moraju da se postignu idealni uslovi (što, na primjer, nije slučaj sa kompozitima). Ovo je veoma značajno u dječijoj stomatologiji, gdje dijete ima nemiran jezik i veliko lučenje pljuvačke pa je jednostavno nemoguće stvoriti idealne uslove rada.

Ovo je veoma značajno u dječijoj stomatologiji, gdje dijete ima nemiran jezik i veliko lučenje pljuvačke pa je jednostavno nemoguće stvoriti idealne uslove rada.Takođe i GIC imaju neke svoje mane. Iako imaju mnogo bolje estetske vrijednosti od amalgama ipak još ne mogu u potpunosti reprodukovati sve boje zuba, kao što je to slučaj sa kompozitima.

Takođe, njihova otpornost na pritisak nije velika pa se ne mogu upotrebljavati na mjestima na kojima se očekuju veliki pritisci (npr. grizne površine bočnih zuba) tako da je i ovim njihova upotreba ograničena.

Na kraju ću kazati da nijedan materijal za izradu plombi nije idealan. Savremena stomatologija traga za materijalima koji će izvrsno oponašati boju prirodnih zuba, koji će imate slične mehaničke osobine prirodnih tkiva zuba a koji će se i veoma lako postavljati.

 Zato, dok se ovaj ideal ne postigne, četkicu u ruke a ne bi bilo loše ni da posjetite svog stomatologa. Čisto kontrole radi.


Zemljoder

INVESTICIJE — Autor ibi @ 13:13

Kako biste nazvali naopaki neboder? Zemljoder?

Fascinantna naopaka piramida od 65 spratova sastojaće se od po 10 spratova za stanove, prodavnice i muzej, a na preostalih 35 nivoa biće kancelarije

Meksičke arhitekte su napravile projekat zgrade koja je nazvana "zemljoder" jer ne ide u visinu kao svaki drugi neboder, već se prostire 300 metara u dubinu zemlje, piše Metro.

Zemljoder će biti sagrađen u centru prijestonice Meksika Sjudad de Mehiku.

 

Fascinantna naopaka piramida od 65 spratova sastojaće se od po 10 spratova za stanove, prodavnice i muzej, a na preostalih 35 nivoa biće kancelarije.

Svrha ovakve najblaže rečeno futurističke konstrukcije jeste da se riješi problem nedostatka prostora i zaobiđu ograničenja vezana za visinu novogradnji u najvećoj metropoli zapadne hemisfere.

 


Piter Mank opet hoće gof terene

INVESTICIJE — Autor ibi @ 10:38

ZEMLJIŠTE KOD AERODROMA U TIVTU

Piter Mank opet hoće gof terene

Tivatska kompanija Porto Montenegro, čiji je osnivač Adriatik marinas kanadskog bogataša Pitera Manka, otkupila je tendersku dokumentaciju za pripremu ponude za gradnju golf terena u blizini aerodroma Tivat.

“Vijestima” je ta informacija potvrđena u Vladi.

Tender za dugoročno izdavanje zemljišta nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranco-Bokaprodukt, koje investitor nakon 90 godina može kupiti, objavljen je prošlog utorka i otvoren do 4. novembra.

Tenderska komisija za turizam ostavila je zainteresovanima svega mjesec za pripremu ponude, a poznato je da se Mankova kompanija i tokom pripreme tendera interesovala o uslovima.

Kanadski investitor svojevremeno je ocijenio da su golf tereni u Tivtu, “ključni dio dugoročnog plana u kojem izgradnja kompleksa Porto Montenegro ima cilj da Crnu Goru pretvori u Monako na Jadranu”.

Mank je od 2007. najavljivao Vladi da želi taj projekat, kojim bi zaokružio biznis u Tivtu.

Imovinski sporovi odugovlačili

Međutim, tender za prodaju većinskih akcija Montepranca od oktobra te godine poništen je u februaru 2011. Nijesu uspjeli dvoipogodišnji pregovori sa drugorangiranim konzorcijumom Mankove i kompanije crnogorskog biznismena Duška Kneževića.

Odugovlačili su ih imovinski sporovi nad zemljištem koje je Vlada prodavala za gradnju golf terena. Usred pregovora je pokrenut sudski proces za povraćaj zemljišta privatnim vlasnicima, koje je Monteprancu bilo dato da koristi, a knjiženo je kao državna svojina.

Osim sporova, u tom periodu je bila žestoka finansijska kriza i ponuđač je tražio da obveznicama plati akcije državi, iako je tenderski uslov bio isplata kešom. Za dionice su nudili 16 miliona eura i 85 miliona eura ulaganja.

Limon nije imao garancije

Holandska kompanija Limon je bila prvorangirana, ali je odbijena jer nije obezbijedila garancije za investicije.

Dokumentacija za pripremu ponude po novom modelu za izdavanje 786 hiljada kvadrata imovine Montepranca u zoni Mrčevac, preko puta aerodroma i na svega 700 metara od mora, košta deset hiljada eura. Prostorno-planska dokumentacija namijenila je taj dio Tivta za gradnju golf terena.

Prvobitno je objavljivana prodaja preko milion kvadrata zemljišta.

Učesnik na tenderu mora dokazati finansijsku sposobnost, iskustvo u projektovanju, gradnji i poslovanju velikim i složenim turističkim kompleksima.

Ponuda treba da sadrži razvojni i projektantski koncept za golf kompleks. Ponuđač treba da predloži strukturu i iznos godišnje zakupnine, koja ne može biti niža od 15 centi po kvadratu.

Obavezan je da dostavi investicioni program u kojem se precizno navodi dinamika ulaganja i planirani izvor kapitala.

Jeftino dobio Arsenal, „debelo” zaradio

Mankovi partneri u projektu gradnje nautičkog naselja u Tivtu su jedna od najuticajnijih jevrejskih porodica u svijetu Rotšild i ruski tajkun Oleg Deripaska.

To su prvo objavili kanadski mediji. Prva jahta, vezana za gat u Tivatskom zalivu, upravo je Deripaskina luksuzna “ploveća palata” - Queen K.

U Tivtu je sredinom 2009. godine otvoren prvi dio marine za mega-jahte i ekskluzivnog nautičko-turističkog kompleksa Porto Montenegro.

Ulaganje se isplatilo jer je samo od prodaje stanova luksuznih zgrada investitor “debelo” zaradio.

Gradilo se na imovini vojnog brodogradilišta Arsenal, koje je Mank preuzeo za 3,2 miliona eura, obavezujući se na investicije od 106 miliona eura.

Bivši premijer Milo Đukanović je krajem oktobra 2006. potpisao privatizacioni ugovor sa of-šor firmom PM Sekjuritis, a godinu kasnije kanadski bogataš je samo od prodaje doka zaradio pet miliona eura.


Споразум о стратешком партнерству Русије и Србије

Generalna — Autor ibi @ 11:54

Завршен споразум о стратешком партнерству Русије и Србије

Председници Борис Тадић и Дмитриј Медведев требало је да потпишу овај уговор средином године, али је то одложено и за сада нико не зна када ће се то и десити

Владимир Путин и Борис Тадић у Београду 23. марта ове године Фото Бета

Текст Уговора о стратешком партнерству између Србије и Русије је готов и биће потписан приликом првог наредног сусрета српског и руског председника Бориса Тадића и Дмитрија Медведева, сазнаје „Политика” у Влади Србије. Реч је о акту који се не бави детаљима сарадње две државе већ се њиме, пре свега, указује на висок ниво политичких односа између Србије и Русије и изражава спремност да се они и даље унапређују у областима које су од обостраног интереса.

Овај споразум требало је, како је у марту најавио председник Србије Борис Тадић после разговора у Београду са премијером Владимиром Путином, да буде потписан средином ове године. То се, међутим, није десило. У влади кажу да је целу ствар одложила криза на северу Косова. Било је планирано да споразум буде потписан у Москви. Сада се спекулише да би то могло да се деси у новембру.

Две стране су се још 2010. године договориле да потпишу овакав акт. То су након разговора у Москви најавили министри спољних послова Русије и Србије, Сергеј Лавров и Вук Јеремић рекавши да ће споразум у првој половини 2011. године потписати председници Борис Тадић и Дмитриј Медведев. Да се то десило Русија би била четврти стратешки партнер Србије после Кине, Италије и Француске са којима су односи дигнути на тај ниво. Потписивањем тих споразума, како је раније рекао председник Тадић, подигнут јемеђународни кредибилитет и легитимитет Србије у међународној заједници.

Чињеницу да споразум са Русијом још није потписан и да се не зна када ће се то десити неки су склони да тумаче као последицу евентуалних несугласица између две земље или пак каобирање „тајминга” који би одговарао властима две државе које се налазе на прагу предизборних кампања.

Потписивање оваквог уговора би, како каже Драган Ђукановић, из Форума за међународне односе, свакако допринело изборном рејтингу власти у Србији. Он наглашава да постоје одређена ограничења јер се Србија определила за ЕУ као свој спољнополитички приоритет од кога нема одступања.

„Требало би водити рачуна о томе у ком обиму може бити закључена оваква врста споразума са Русијом, пре свега имајући у виду заједничку спољнобезбедносну политику ЕУ. Русија свако ширење НАТО-а доживљава као опасност по своју безбедност. Чини се, међутим, да нема превише неразумевања када је реч о Подгорици и о чланству Црне Горе у НАТО, али зато када је реч о Србији постоји нека врста сигнала који шаље администрација у Москви о томе да није пожељно чланство Србије у НАТО”, казао је Ђукановић.

Он сматра да ће у сваком случају овакав споразум бити позитивно оцењен од већинског српског јавног мњења имајући у виду однос према Руској Федерацији. Према његовом мишљењу, међутим, тешко је бити стратешки партнер са неколико потпуно различитих међународних актера. Стратешки партнер, како каже, може бити само један, а никако актери који су потпуно различити.

Уредник „Нове српске политичке мисли” Ђорђе Вукадиновић оцењује да ову врсту споразума не треба ни прецењивати ни потцењивати. Уговор са Русијом требало би, каже, ипак да има мало већу тежину него слични споразуми са другим државама.

„Није све ни у папирима него и у ономе што стоји иза текста споразума пошто је споразум обично списак жеља, начела и добре воље. За потписивање се вероватно чека и време које ће одговарати обема странама, вероватно ће се то десити када се захукта и руска и српска предизборна кампања. Наравно, под условом да то у том моменту одговара обема странама”, објашњава Вукадиновић.

Иако се „руски стуб” српске спољне политике по значају не може упоредити са стубом који се зове Европска унија, собзиром на то да, према подацима Републичког статистичког завода Србије, више од половинеукупне спољнотрговинске робне размене Србије отпада на ЕУ, ипак, сарадња са Москвом све више добија на снази и назначају.

Највидљивији аспект билатералних односа, поред градње Јужног тока, односно целокупне сарадње у енергетици, јесте заједнички поглед напитање статуса Косова и Метохије.

ЕУ, иначе, будно мотри развој односа Београда и Москве, о чему говори и извештај Европске комисијеу коме у спровођењу нафтно-гасногаранжмана са Русијом Србија мора да пази да се поштују одредбе Уговора о енергетскојзаједници, на шта је Србија обавезна као земља која је на путу ка ЕУ. Ово је јасан сигнал, како кажу аналитичари, да Европаод Србије очекује понашање у складу са правилима „клуба” у који жели да се уђе, односнода она није против сарадње са Русијом све док је та сарадња у оквиру европских правила.

Јелена Церовина


radovi na Zavali

INVESTICIJE — Autor ibi @ 03:00

DVIJE GODINE ZIMSKOG SNA

Neizvjesno da li će radovi na Zavali konačno početi

Iako građevinska sezona za najelitniji dio budvanske rivijere, onaj tik uz obalu, zvanično počinje 1. oktobra, još je neizvjesno da li će izgradnja apartmanskog naselja “Astra Montenegro“ na Zavali, poslije gotovo dvogodišnjeg zimskog sna, napokon početi.

Po svemu sudeći, ruski “Miraks”, koji je u nekoliko navrata najavljivao da je “preživio finansijsku krizu”, te da se oporavio i pronašao novac za završetak naselja, ni ove građevinske sezone neće nastaviti radove.

Prevareni kupci, njih 86, odlučili su na skupštini da formiraju Udruženje investitora “Astra Montenegro” (AMIA).

Kako je “Vijestima” rečeno, cilj i zadatak Udruženja je da lobira interese kupaca, štiti ulaganja i pronalazi načine da se objekat završi putem samofinansiranja.

Međutim, glavna prepreka za dalji razvoj projekta i njegovo finansiranje ostaje pravni prenos prava u korist AMIA, a iz “Miraksa” na svaki način izbjegavaju i blokiraju donošenje pozitivne odluku o tom pitanju.

Trebalo da bude završeno 2009.

U rezultatu redovnih pregovaračkih aktivnosti u julu 2010. između osnivača kompanije Sergeja Polonskog i AMIA postignut je sporazum o prenosu kontrole nad projektom, koja će omogućiti korisnicima da nastave izgradnju nezavisno i osigurati bezbjedno finansiranje projekta.

Međutim, “Mirax” ipak nije udovoljio uslovima pregovora, a ta činjenica prisilila je prevarene kupce da ponovo sazovu skupštinu.

Prvi stanovnici tog jedinstvenog grada, koji su platili svoje kvadrate na pjeni od mora, trebali su da dobiju stanove u 2009. godini, a kupovali su ih po astronomskim cijenama, plaćajući kvadrat vile od 6.000 do 8.000 eura.

“Radi praktičnosti rada s klijentima“, prodajom se bavila firma “Astra Montenegra Trade”, koju je osnovao “Mirax”, sa veoma simboličnim upisanim kapitalom od jednog eura.

Za neposrednu izgradnju je angažovana uspješna i u zemlji poznata firma „Montera“.

Ponovno buđenje se čeka

Zbog “sticaja okolnosti”, odnosno krize, u junu 2009. izgradnja je zaustavljena. Gradilište je zapečaćeno, a više od 500 radnika poslato je kućama. Od tada pa do danas gradilište je pusto, a po koji radnik obezbjeđenja sprečava ulaz na taj privatni posjed.

I dok se kupci još bore za uknjižbu nad vilama, te sa višemilionskim dugovanjima prema bankama koje je “Miraks” ostavio za sobom, dotle ostaje nejasno da li će, kako je ranije najavljivano, 1. oktobar zaista biti “dan ponovnog buđenja Zavale”.

Prema riječima Polonskog, pokušaj za privlačenje ulaganja za dovršetak izgradnje, kompanija “Mirax” preduzimala u više navrata, ali svaki put sticaj okolnosti nije dopuštao pokretanje izgradnje, a rokovi su se pomjerali.

U međuvremenu, nekonzervirani objekat bez nadzora je došao u zapušteno stanje.

Neisplaćene zarade osoblju projekta, neplaćeni porezi, dugovanja generalnom izvođaču i porast nezadovoljstva približavali su proces bankrotstva “Astre Montenegro”.

Polonski poslao Korolja

Prema informacijama “Vijesti”, posljednji sastanak održan je 18. septembra, ali se Polonski nije pojavio.

Umjesto njega, na sastanak sa prevarenim kupcima došao je potpredsjednik “Miraxa” Dmitrij Korolj, koji je potvrdio činjenicu finansijske pronevjere i nenamjenske potrošnje od 36 miliona eura u balkanskom projektu, ali i finansijski neuspjeh kompanije “Mirax” i nesposobnost za skorašnji nastavak izgradnje.


dogodine stabilan priliv ruskog kapitala u Crnu Goru

INVESTICIJE — Autor ibi @ 14:59

Gost Pobjede: Dr Željko Bogetić glavni ekonomista i koordinator za ekonomsku politiku Svjetske banke za Rusku Federaciju

I dogodine stabilan priliv ruskog kapitala u Crnu Goru

Od avgusta 2011. godine, rizici za svjetsku privredu vidno rastu. Zbog toga, svaka zemlja mora realno da procijeni sopstvenu ranjivost na moguće nove privredne udare i pripremi rezervni paket mjera, prije svega fiskalnih I finansijskih, za slučaj da budu potrebne.

 

PODGORICA - Ne očekujem da će naredne godine značajno opasti broj turista i priliv od turizma i kapitala iz Rusije u Crnu Goru s obzirom na dalji očekivani umjereni rast ruske privrede, kazao je u intervjuu za Pobjedu dr Željko Bogetić, glavni ekonomista i koordinator za ekonomsku politiku Svjetske banke za Rusku Federaciju.

 

POBJEDA - Ruska privreda ima značajan upliv na priliv prihoda od turizma i kapitala u Crnoj Gori, tako da iz našeg ugla nije nevažno kakva je kratkoročna perspektiva ekonomije ove zemlje?

 

BOGETIĆ - Kratkoročna ekonomska i fiskalna situacija u Rusiji je sada povoljna, kako zbog visokih cijena nafte tako i zbog očekivanog, skoro nultog budžetskog deficita u ovoj godini. Već dvije godine nakon krize, ruska privreda nastavlja da raste umjerenim tempom od oko 4 odsto godišnje. Nezaposlenost je pala na 6,5 odsto, a sa veoma niskim javnim dugom i jakim bilansom na spoljnjem računu tekućih transakcija od oko 70 milijardi dolara i međunarodnim rezervama od preko 500 milijardi dolara, Rusija nema većih makroekonomskih pritisaka u ovom trenutku. Bankarski sektor je danas otporniji na nove udare nego prije krize uprkos preostalim strukturnim problemima.

Međutim, i pored povoljne situacije, pri oštrom porastu spoljnjih rizika, porasla je vjerovatnoća pada cijena nafte i usporavanja privrednog rasta. Veliki nenaftni deficit (deficit budžeta koji isključuje volatilne prihode od nafte) je i dalje visok, oko 11 odsto društvenog proizvoda, u odnosu na poželjni nivo od oko 4,5 odsto koji bi, idealno, Rusija trebalo dugoročno da održava. Stoga, fiskalna situacija, ipak, zahtijeva fiskalno prilagođavanje na srednji rok kako bi se smanjila osjetljivost ruskog budžeta na nove spoljnje udare, obnovio ruski Fond fiskalnih rezervi i postepeno smanjio nenaftni budžetski deficit ka dugoročno održivom nivou.

Stoga, u ovom baznom scenariju, s obzirom na očekivani, dalji umjereni rast ruske privrede, ne bih očekivao neki veći pad potencijalnog broja turista i priliva od turizma i kapitala iz Rusije u sljedećoj godini.

 

POBJEDA - Rizici u svjetskoj privredi u posljednje vrijeme naglo rastu a privredni rast usporava?

 

BOGETIĆ - Da, rizici za globalni rast, posebno u razvijenim zemljama, naglo su porasli od avgusta ove godine. Dramatično smanjenje suverenog rejtinga SAD-a, sporiji privredni rast od očekivanog u Americi i EU u prvoj polovini ove godine, zajedno sa novim potresima na globalnim berzama kao i neizvjesnosti vezane za evropsku krizu duga rezultirali su smanjenjem projekcija globalnog privrednog rasta. U zemljama sa visokim nivoom društvenog proizvoda, sada se očekuje rast od samo 1,6 odsto 2011. godine, što predstavlja značajno usporavanje u poređenju sa 2,7 odsto u 2010. godini. To odražava slabu domaću tražnju i preostale probleme u finansijskom sektoru ovih zemalja.

Zbog toga su monetarne vlasti u SAD-u i EU signalizirale bojazan za budući privredni rast i svoju spremnost da obezbijede povoljne monetarne uslove na duži period nego što je to bilo planirano prije eskalacije rizika. Na septembarskom sastanku ministara finansija i guvernera centralnih banaka zemalja G7 u Marselju ustanovljeno je vidno usporavanje globalnog rasta kao i spremnost ovih zemalja za snažan i koordinisani međunarodni paket mjera kao odgovor na ove izazove.

Sa druge strane, slabljenje privrednog rasta u zemljama u razvoju, odnosno zemljama sa niskim i srednjim nivoom društvenog proizvoda, je još uvijek manje izraženo. Očekuje se da će privredni rast ove grupe zemalja koji je bio viši od 7 odsto u 2010. godini, pasti na oko 6 odsto u ovoj godini, što naglašava zavisnost globalnog rasta od zemalja u razvoju, posebno Kine. Sa rastućim rizicima i neizvjesnošću, kao i potresima na globalnim berzama, priliv kapitala u zemlje u razvoju, međutim, je pao na najniži nivo tokom posljednjih 10 mjeseci. Priliv po osnovu bankarskih kredita je pao na samo 8 milijardi dolara tokom jula 2011. godine što predstavlja drugi najniži nivo od kriznog perioda januar-mart 2009.

Cijene sirovina, posebno nafte, koje su počele da padaju od februara 2011, su ubrzale pad tokom ljetnjih mjeseci zbog očekivane slabije tražnje na globalnom planu.

 

 

POBJEDA: Ekonomski rizici, neizvjesnost i potresi kuda vode globalni privredni rast?

 

BOGETIĆ: Nakon rasta od 3,8 odsto tokom 2010. godine, globalni privredni rast se sada značajno usporava na oko 2,8 odsto ove godine. Slabija globalna tražnja će smanjiti i pritiske na tražnju za naftom što će se odraziti na blagi pad cijena nafte. Pod pretpostavkom da ne dođe do daljeg pogoršanja u američkoj i evropskoj privredi do kraja ove i 2012. godine (što nije garantovano), globalni rast bi se učvrstio sljedeće godine na 3,2 odsto u skladu sa postepenim slabljenjem negativnih efekata sadašnje neizvjesnosti i sa učvrsšćivanjem pozitivnih efekata intenzivnije rekonstrukcije u Japanu posle katastrofalnog zemljotresa. Kako se ove ključne razvijene privrede SAD, EU i Japana budu približavale svojim potencijalnim putanjama rasta, to će pozitivno uticati i na održanje privrednog rasta i u zamljama u razvoju.

 

 

POBJEDA: Hoce li globalna desavanja usporiti privredni rast u Rusiji ove i sljedeće godine?

 

BOGETIĆ: U ovim uslovima, projekcija rasta ruskog realnog društvenog proizvoda je smanjena za 2011. godinu. Uprkos negativnom uticaju usporavanja globalne tražnje za proizvode koji ulaze u spoljnju trgovinu (posebno industrijska proizvodnja), relativno visoke cijene nafte i niska zaposlenost bi trebalo da podrže robustan rast domaće potrošnje koja će, na taj način, podspješiti ukupni rast u drugoj polovini 2011. godine.

Očekujem zato da će ruska privreda rasti po stopi od 4 odsto u 2011. godini, što je nešto manje od 4,4 odsto koliko je bilo očekivano prije najnovije eskalacije globalnih rizika. To znači usporavanje ali i umjereni rast. Tokom 2012. godine, sa približavanjem stvarnog realnog proizvoda potencijalnom, sa završetkom ciklusa obnove industrijskih zaliha, te nižim cijenama nafte i slabijom spoljnjom tražnjom, rast bi mogao biti nešto sporiji, oko 3,8 odsto. Očekuje se da će se situacija sa nezaposlenošću poboljšati i postepeno konvergirati ka stabilnoj, srednjoročnoj stopi nezaposlenosti od oko 6 do 6,5 odsto.

 

Moska relativno otporna na Solun

 

POBJEDA: Kako će se, po Vašem očekivanju, kriza duga u Grčkoj i drugim zaduženim zemljama reflektovati na Rusiju?

 

BOGETIĆ: Direktni uticaj na Rusiju je ograničen, iz dva razloga. Kao prvo, izloženost ruske privrede na spoljnu trgovinu sa visoko zaduženim evropskim zemljama relativno je ograničena, što će smanjiti uticaj mogućeg pogoršanja krize u Rusiji kroz spoljnotrgovinski kanal. Drugo, finansijski kanal transmisije spoljnjih udara na rusku privredu će takođe biti ublažen. Ruske banke ne drže značajne količine suverenih obligacija visoko zaduženih evropskih zemalja u svojim bilansima. Ali, to ne znači da tradicionalni kanali uticaja kao što su cijene nafte, tokovi kapitala i likvidnost, neće biti prisutni.

 

Fiskalnim i finansijskim paketom protiv spoljnih udara

 

POBJEDA - Crna Gora je visoko uvozno zavisna i kao mala ekonomija osjetljiva na spoljne uticaje. Kako da se naša i druge privrede u evropskom okruženju bore sa uticajem rastucih rizika u svjetskoj ekonomiji?

 

BOGETIĆ - Po izloženom scenariju, i dalje vidim rast svjetske i postepeni oporavak evropske privrede i takođe, moguće postepeno razrješenje problema grčkog duga. Ipak, rizici pogoršanja situacije u Evropi i svijetu svakako rastu. Njihov uticaj na okruženje variraće od zemlje do zemlje u zavisnosti od snage kanala transmisije spoljnjih udara na ove privrede kao i kvaliteta njihove trenutne budžetske situacije i bankarskih sistema.

Privrede koje u većoj mjeri zavise od spoljnje trgovine ili izloženosti grčkom bankarskom sistemu ili eventualno drugim sistemima koji su izloženi grčkom, bi mogle biti izložene većim udarima kroz smanjenje spoljno trgovinskih tokova i kapitala i pogoršanje portfolia bankarskog sistema. Stoga, u ovim uslovima visoke neizvjesnosti, svaka zemlja mora realno procijeniti sopstvenu ranjivost na nove ekonomske udare i da, u skladu sa tim ocjenama, pripremi rezervni paket mjera (prije svega fiskalnih i finansijskih) za slučaj da one budu potrebne. Uopšte, jedna od osnovnih pouka globalne krize je da su zemlje sa fiskalno snažnim privredama, budžetskim rezervama i dobro kapitalizovanim i regulisanim bankarskim sistemima, u daleko boljoj poziciji da odgovore na izazove spoljnjih udara i da nastave rast privrede, zaposlenosti i životnog standarda i u otežanim spoljnjim uslovima.


Смајли

Generalna — Autor ibi @ 14:50

„Смајли” напунио 29 година

ЊУЈОРК – Трочлани знак за смешак, популарни „смајли” ( смешко) напунио је 29 година.

Научник на америчком универзитету Карнеги Мелон, Скот Фалман, послао је септембра 1982. године на ББС рачунарске катедре тог универзитета поруку са првим „смајлијем” кога су сачињавали двотачка, цртица и мала десна заграда.

У поруци је предложио да се за разликовање шала од озбиљних порука користе симболи :-) и :-( , што је убрзо широко прихваћено и изазвало стварање бујице нових сличица исцртаних коришћењем ASCII знакова и названих „емотикони”.

Порука се у међувремену изгубила из архиве, али је 10. септембра 2002. пронађена на једној старој траци, што је додатно потврдило Фалманову тврдњу да је први употребио тај „емотикон”.

Taнјуг
објављено: 26.09.2011

NIKOLA TESLA JE BIO U PRAVU

NAUKA — Autor ibi @ 23:27

NIKOLA TESLA JE BIO U PRAVU?

Putovanje u prošlost bi teorijski bilo moguće, ali...

Vodeći svjetski naučnici su kazali da bi otkriće da se neke subatomske čestice kreću brže od svjetlosti, ukoliko bude potvrđeno, moglo dovesti do toga da se značajno preispitaju postojeće teorije o stvaranju kosmosa.

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) je saopštila da su trogodišnja mjerenja pokazala da neutrini razdaljinu od 730 kilometara, između italijanskog grada Gran Saso i Ženeve, u prosjeku pređu za oko 60 nanosekundi brže od svjetlosti.

Fizičari kažu da sa ovim otkrićem put u prošlost jeste mogućnost, ali i dalje ostaje pitanje kako to uraditi.

Tehnologija nije dovoljno napredna

Svaka tehnologija i materijali koje imamo danas nisu dovoljno napredni da bi nam omogućili da rutinski "skočimo" u neki drugi vremenski period.

Fizičar Alan Kostelecki sa Univerziteta u Indijani je dao interesantno objašnjenje.

On je objasnio da subatomske čestice mogu putovati brže od svjetlosti ako dođu u susret sa nepoznatim poljima koja se nalaze u vakuumu.

" Ako uzmemo u obzir ovakvu postavku, to znači da prirodno ograničenje brzine nije brzina svjetlosti" rekao je Kostelecki za Gardijan.

" Možda je najveća moguća brzina upravo brzina subatomskih čestica".

Tesla bio u pravu?

Direktor istraživanja u CERN-u Serđo Bertoluči je kazao da ukoliko otkriće bude potvrđeno – a najmanje dvije odvojene laboratorije će najvjerovatnije u bliskoj budućnosti početi da rade na tome – „to bi moglo promijeniti naš pogled na fiziku“.

Nikola Tesla je još 1932. godine pisao o  neutrinima o kojima je za pisao da su to "male čestice koje se kreću brže i od svjetlosti".

Ovo bi otkriće moglo da znači da je nakon 79 godina Tesla ipak bio u pravu kad se radi o neutrinima.


Dušan Todorović

Generalna — Autor ibi @ 10:46
00:30:43     2011-09-24
  • Objavljeno: 24.09.2011.

švajcarska banka objavila oglas da prodaje hotel u ulcinju

Rusi nijesu vratili kredit Otrant, na doboš za 21 milion

Početna vrijednost je 21,1 milion eura a prodaja će se obaviti na usmenom javnom nadmetanju 28. oktobra

Banka NLB Inter financ iz Ciriha objavila je juče oglas o vansudskoj prodaji ulcinjskog hotela Otrant i pripadajućih nekretnina, jer im vlasnik hotela kompanija Barkli Montenegro nije vratila kredit od 9,4 miliona eura iz 2008. godine.

Početna vrijednost je 21,1 milion eura a prodaja će se obaviti na usmenom javnom nadmetanju 28. oktobra u prostorijama hotela Albatros u Ulcinju u 12 časova.

U upravi Barklija, koja je trenutno u Moskvi, juče nije bilo moguće dobiti komentar na obavještenje o vansudskoj prodaji Otranta.

Uprava nema komentar na vansudsku prodaju hotela

"Uprava nema komentar na to", bilo je sve što je “Vijestima” rekla osoba koja ima kontakt sa Rusima.

Ni predsjednik sindikata hotela Muzafer Suljević nije znao ništa oko obavještenja koje su objavile novine.

"Nemam pojma o tome", kazao je Suljević.

Izvor “Vijesti” iz uprave hotela kazao je da je Barkli odavno u pregovorima o prodaji hotela sa jednom američkom kompanijom. Prema njegovim riječima, Amerikanci su trebali da se jave juče do 15 časova.

(Foto: Samir Adrović)

"Nije bilo poziva", kazao je on i dodao, da je za kupovinu hotela zainteresovana još jedna ruska kompanija.

"Ukoliko hotel proda banka, radnici će biti na ledu", kazao je on.



Powered by blog.rs