Kada je Branko Striković prošle godine u apoteci kupio sok od aronije koji je platio 33 eura zainteresovao se za biljku koja je poznata kao sibirska borovnica.

"Kada sam vidio kakva sve ljekovita svojstva ima ova biljka koja ne traži niti neke posebne uslove niti zemljište odlučio sam da firmu koja se godinama bavila veleprodajom prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje usmjerim ka podizanju zasada aronije i distribuciji njenih proizvoda", kaže Branko.

"Kada sam čuo kakvo ljekovito dejstvo ima aronija odlučio sam da krenem sa ovom plantažom. Na 5.000 kvadrata posadio sam oko hiljadu sadnica i nadam se da će to biti ono pravo. Očekujemo pomoć i od Ministarstva poljoprivrede, ali i ako ona izostane ipak neću odustati”

Ideju je odmah sproveo u djelo – svoju firmu "Puljkovac" je preregistrovao, a na imanju u rodnom selu Bijela u Šavniku posadio 200 sadnica aronije.

"U oktobru sam iz Poljske naručio 5.000 sadnica i odlučio da tražim kooperante zainteresovane za aroniju koja spada u red vodećih zdravih i ljekovitih biljaka. Prvi kooperant je Pavle Božović, a pored njega ima još njih koji su zainteresovani da ovi pionirski koraci zažive", kaže Branko, dok sa Božovićem razgleda prvu plantažu aronije u Crnoj Gori.

Pavle koji živi u Miločanima, sedam kilometara od centra Nikšića, bavi se trgovinom i nada se da će posao sa aronijom da zaživi.

"Kada sam čuo kakvo ljekovito dejstvo ima aronija odlučio sam da krenem sa ovom plantažom. Na 5.000 kvadrata posadio sam oko hiljadu sadnica i nadam se da će to biti ono pravo. Očekujemo pomoć i od Ministarstva poljoprivrede, ali i ako ona izostane ipak neću odustati", samouvjereno kaže Pavle kome komšije i rođaci već traži pokoju sadnicu.

"Nije aronija toliko nepoznata biljka koliko ljudi misle. Čuli su mnogi za njena ljekovita svojstva i traže sadnice. Istina traže da kupe nekoliko komada, jer im ekonomska situacija ne dozvoljava da ozbiljnije krenu sa poslom. Međutim, ako bi bili animirani određenim subvencijama od Vlade vjerujem da bi i njihovo interesovanje bilo veće”, ubijeđen je Božović.

Striković se obratio Ministarstvu poljoprivrede od koga očekuje podršku. Kako još uvijek nije usvojen agrobudžet ne zna se kolike će biti premije za sadnju aronije.

“Ljudi dolaze kod mene i interesuju se za subvencije, a ja još ne znam kakve i kolike će one biti. Pored Pavla imam i jednog kooperanta u Župi, a namjeravam da u mom selu posadim još hiljadu sadnica. Naredne sedmice mi stiže još tri hiljade sadnica, a ljudi su zainteresovani da znaju da li će im makar sadnice biti besplatne. Kada ovo zaživi, a vjerujem da hoće, namjeravam da otvorim pogon za preradu i proizvodnju proizvoda od aronije”, priča Branko o planovima.

Ako je čovjek uporan i ako nađe prave ljude za saradnju onda, smatra on, i ideja može da zaživi. To bi značilo, nada se, i povratak ljudi na selo.

“Ljudi treba da se okrenu selu i proizvodnji hrane jer ova zemlja nema budućnosti ako se ne bude proizvodila hrana. Ali, ako čovjek hoće da se preko noći obogati onda ne treba da krene sa aronijom, jer plantaža ne nudi bogatstvo već zaradu za lijep život. A ne treba zaboraviti da zdravlje nema cijenu”, poruči Striković.

“Ova biljka bi trebalo da bude budućnost Crne Gore. Već su je prozvali ‘crnogorskom borovnicom’, jer za razliku od drugih biljnih kultura ne zahtijeva previše truda”, kaže Božović.

I Sandra Kovačević, dipl. ing. voćarstva i vinogradarstva, koja radi u firmi “Puljkovac”, smatra da je aronija kao stvorena za Crnu Goru.

Imamo uslove, iskoristimo ih

"Hranljiva i ljekovita svojstva, kao i lak način gajenja i održavanja, uspijevanje na zemljištima koja su nepodesna za druge vidove poljoprivredne proizvodnje, visoki prinosi i cijene plodova i prerađevina aronije, samo su neki od razloga zbog kojih ovu biljku treba uzgajati. Da li postoji bolji spoj od ekološke države i voćne vrste koja nema potrebu za bilo kakvim vidovima zaštite. Zašto pored "vranca" ne stvoriti još jedan brend po kojem ćemo biti poznati. Imamo uslove, iskoristimo ih", kazala je Kovačević.

Prvi plodovi, biljke koja se može saditi kako u ravničarskim tako i u planinskim predjelima, očekuju se tri godine nakon sadnje, a od pete do sedme puni prinos od desetak kilograma. Kilogram sibirske borovnice, koja je pravi ekološki proizvod, jer ne traži nikakvu hemijsku zaštitu, pošto nije poznata nijedna bolest koja može da joj šteti, košta od dva do pet eura, zavisno od kvaliteta roda, ponude i tražnje.

Indijanci prvi prepoznali ljekovita svojstva

I za zdravlje, i za ljepotu Indijanci su prvi prepoznali ljekovita svojstva aronije.

Rusko-carski istraživači i moreplovci su biljku iz Sjeverne Amerike zasadili na područje Sibira, pa odatle naziv sibirska borovnica. U drugoj polovini 20. vijeka biljka stiže i u sjeverne djelove Istočne Evrope.

"Teško je nabrojati sva ljekovita svojstva aronije. Ona ima antikancerogeno dejstvo, pomaže kod glavobolja i migrena, popravlja krvnu sliku i "čisti" krv, poboljšava cirkulaciju, smanjuje povišen krvni pritisak, vraća loš holesterol u normalu. Ona takođe smanjuje tegobe kod upaljenih i proširenih vena, poboljšava lučenje hormona i reguliše rad štitne žlijezde, liječi dijabetes, upalu žučne kese, urinarne infekcije", ističe Kovačević.

I to nije sve. Aronija čisti jetru od masnoće i regeneriše je i kod teških oboljenja, skraćuje zarastanje rana i vrši njihovu dezinfekciju, sprečava bakterijske i virusne infekcije. Dobra je i za ljepotu – smanjuje prisustvo bora i strija, uklanja tamne fleke od sunca i ispucale kapilare.

Više od pola miliona Apple računara je inficirano Flashback trojancem, navodi ruska anti-virus kompanija. Istraga koju je uradila kompanija Dr. Web sugeriše da je na oko 600.000 Mac računara instaliran malware koji potencijalno omogućava da ovi računari budu „oteti“ i korišćeni kao botnet-ovi. Pomenuta kompanija navodi da je više od polovine ovih zaraženih računara stacionirano na teritoriji SAD. Apple je izdala sigurnosni update, ali korisnici koji ne instaliraju ovu zakrpu ostaju izloženi. Flashback je prvi put detektovan prošlog septembra kada su anti-virus stručnjaci otkrili softver koji sam sebe maskira u Flash Player Update.

Grad-hotel Sveti Stefan tone, pokazala su nedavna mjerenja, a stručnjaci upozoravaju da bi dragulj crnogorskog turizma do 2060. godine čak mogao većim dijelom nestati ispod površine mora.

Prema inženjerskom nalazu u koji su “Vijesti” imale uvid ostrvo se od kraja 2010. do sredine 2011. godine spustilo za 30 centimetara, i to sa nagibom istok-zapad, prema vještačkom dijelu koji ga povezuje s kopnom.

Crkva „otkrila” problem

Vlada Crne Gore dobila je dopis od Restys grupe, zakupca Svetog Stefana, u kome se sa malo diplomatskog takta izvršna vlast opominje da je pri prodaji “prećutala geomorfološku anomaliju.”

 

Vlada je u međuvremenu, naručila hitan elaborat od beogradskog Instituta “Jaroslav Černi”, nakon kojeg će se “narediti dalja procjena”, saznaju “Vijesti” u Inžinjerskoj komori Crne Gore.

Nakon prvog pečatiranog izvještaja, slijedi vjerovatno Vladin poziv stručnjacima Instituta za okeanografiju iz San Dijega, koji su stacionirani u Veneciji gdje prate slične procese.

Iz Vladinog Biroa za odnose s javnošću juče nije bilo moguće dobiti odgovore na pitanja o sudbini Svetog Stefana, ali je nezvanično rečeno da će se resorni ministar novinarima obratiti u ponedjeljak.

Restys grupa: Prevareni smo!

Frapantnu promjenu nivoa inženjeri su uočili na markiranom mjestu koje je služilo kao takozvana “statička ponta” pri prošlogodišnjim mjerenjima temelja crkve Svetog Aleksandra Nevskog.

Premjerni marker od rekonstrukcije hotelskog kompleksa nije se poklopio sa upisom državnih organa koji su došli da uklone nelegalni dio crkve

Premjerni marker od rekonstrukcije hotelskog kompleksa nije se poklopio sa upisom državnih organa koji su došli da uklone nelegalni dio crkve. Razlika je bila 30 centimetara, a protok vremena osam mjeseci, sa nastavkom trenda.

Pošto su na terenu asistirali inženjeri Restys grupe, stvar se nije mogla sakriti od zakupca.

“Obavještavamo Vas ono što već znate: prevareni smo. U pitanje je doveden ugovor, a na osnovu obmane zakupodavca i prikrivanja činjeničnog stanja na terenu”, piše u noti Restys grupe premijeru Igoru Lukšiću.

Podsjetimo, Restys grupa je “Sveca” trebalo da otvori još 2009. godine i to pod brendiranim imenom Aman Sveti Stefan. Grci više od godinu ne plaćaju zakup, što je upravo vrijeme kada su završili rekonstrukciju.

Huzjan: Nadam se da je neko pogriješio…

Profesor Zdravko Huzjan sa ljubljanskog univerziteta koji je nedavno održao seriju predavanja u Podgorici kaže za “Vijesti” da nije neobično da nestaju plaže i tonu ostrva, ali da je 30 cm godišnje zbunjujuće velika cifra.

“Nadam se da je neko pogriješio…Ono što mogu reći bez ikakvog predznanja jeste da na takvu vrstu utonuća nijesu mogli uticati spoljni oblici degradacije zemljišta, površinska eksploatacija različitih sirovinskih materijala, gradnja na ravnim plohama i dr….

Kada je riječ o hidromorfnim površinama niko ne treba da se pravi važan, jer se tu malo šta može predvidjeti”, rekao je Huzjan.

Kao knjiške primjere nestajanja plaža stručanjaci pominju Mogren, koji se na fotogragijama tridesetih godine XX vijeka vidi kao jedna plaža, dok je danas je podijeljen na dva dijela, izgubivši trećinu svoje nekadašnje površine.

Kazanegra: I bapske priče treba saslušati

Mještanin Svetog Stefana Mio Kazanegra (76) kaže da legenda o potonuću ostrva živi stotinama godina, ali da je nikad niko nije uzimao za ozbiljno.

“Bogami tone od kada sam ja rođen”, kaže uz osmijeh starina. “Ipak kad su počeli crkve da ruše, rekao sam - ovo je zadnje vrijeme! Samo da ovi Grci nijesu nešto otkačili, provjerio bih ja isto.”

Maldivi su nešto drugo, ovo će naglo stati

U svijetu je poznat slučaj Maldiva koji tonu zbog posljedica globalnog zagrijavanja, pa se pravi vještačko tlo kako bi se izbjegle crne slutnje UN stručnjaka.

Huzjan kaže da nema opasnosti da bi se crnogorska obala mogla osjetno smanjiti.

“Ako je tačno izmjereno da Sveti Stefan tako brzo tone, onda se definitivno radi o mikro-procesu, jer tako jak trend bi već bio primjećen drugdje na Jadranu. Očekujem da se nivo vode zaustavi naglo kao što je naglo počeo da raste. To je pravilo, nije to kao kada tonu Kiribati ostrva na Pacifiku”, rekao je Huzjan.

Može biti kao Krivi toranj iz Pize?!

Čelnici Turističke organizacije Budva juče nijesu odgovarali na telefonske pozive a u kancelarijama nije bilo nikoga zbog neradnog dana.

Jedan od istaknutih budvanskih turističkih poslenika, rekao je reporteru "da bi i krivi Sveti Stefan bio atrakcija svjetskog glasa, pa nemamo što da brinemo".

Iz ministarstva turizma "Vijestima" je diskretno sugerisano da ne pišu o problemu Svetog Stefana jer je u pitanju "stvar od državnog značaja".

Jedan od problema koji sve više modernih ljudi ima je perfekcionizam. Ovo su savjeti kako da ga se oslobodite.

Zadovoljite se s dovoljno dobrim

Težnja savršenstvu obično vodi do toga da neke projekte nikad ne završavamo. Zbog toga je dovoljno dobro sasvim dovoljno. Pronađite tačku u kojoj je nešto dovoljno dobro i tu završite umjesto da se gubite u detaljima.

Postavite rok

Rokovi su vrlo korisni. Postavljanje rokova će vas natjerati da završite nešto, a ne da to radite u nedogled.

Osvijestite kako štetite sebi i drugima težnjom savršenstvu

U filmovima su perfekcionisti možda zabavni, ali u stvarnom životu oni jako povrjeđuju ljude oko sebe svojim nerealnim očekivanjima. Svaki put kada se izgubite u perfekcionizmu podsjetite se kako bi i vama i svima oko vas bilo prijatnije da malo popustite.

Prihvatite da ste samo čovjek kao i oni oko vas

Postavite za sve ljudske standarde i prihvatite život kakav jeste. Cijeli život treba da se poboljšavate, ali nemojte očekivati da ćete doseći savršenstvo.

Sebe upoređujte sa sobom

Upoređivanje sa drugim ljudima uvijek vodi do osjećaja inferiornosti, ali ako se upoređujete sa onim što ste nekad bili tada ćete objektivnije moći procjenitti napredujete li, ili stagnirate, piše Cover magazin.

Napravite ono što vi mislite da je ispravno

Mediji i društvo pokušavaju da nametnu šta treba da mislite i osjećate, ali kada se ne trudite da ispunite ničija očekivanja tada vi imate moć, a ne oni oko vas.

Živite po ljudskim standardima

Emocije su zarazne, tako i perfekcionizam. Čitajte časopise s realnim očekivanjima. Smanjite perfekcionizam u svome svijetu kako biste i vi bili realniji. Manje vremena provodite s nervoznim ljudima koji teže savršenstvu, a više s ljudima koji se pokušavaju poboljšati i žive dobar život bez obzira na okolnosti.

Da odmah na početku rezimiramo - usvojili smo dnevni red za jutro: 1. osmijeh novom danu; 2. nekoliko vježbica; 3. doručak! Spremni ste da krenete u osvajanje prostora, vremena i radnih obaveza. Negdje u tom osvajačkom pohodu zastanite, predahnite i - uzmite užinu.

U prodavnici, za vrijeme školskog odmora, vidim lijepi mladi svijet kako kupuje grickalice, čokoladice i gazirane sokove.

I na radnim mjestima često možete da vidite čipseve, ribice i mnoge druge varijacije na temu.

Halo, svijete! To je hrana (ili prije zamjena za hranu) prepuna šećera, soli, masnoće. O pojačivačima ukusa i ostalim dodacima da i ne govorimo.

Sjeća li se neko voća? Brojne su raznobojne vrste koje nam obezbjeđuju vitamine, minerale, vlakna i mnoge druge dobre stvari.

Kada imate vremena i „tehnički“ uslovi vam to dozvoljavaju, možete u činijici od kuće da ponesete voćnu salatu. U činijici (za posao ili da stoji u torbi ili automobilu) takođe može da se ponese i koštunjavo voće (badem, lješnik, orah, manje kikirikija ili indijskog i brazilskog oraha).

Naša preporučena „dnevna doza“ ovih finih orašastih plodova je onoliko koliko može da nam stane u zatvorenu šaku. Kupujemo na mjeru, ne one u kesicama koji su prženi i slani.

Zajedno sa koštunjavim voćem, u činijicu može da se smjesti i malo suvog voća (ako nemate problem sa povišenim nivoom šećera u krvi): šljiva, smokva, kajsija, suvo grožđe, brusnica. Ako glad počne da vas dekoncentriše, pojedite 2 – 3 suve smokve i parče integralnog hljeba; ubrzo ćete da dobijete informaciju „iznutra“ da ste riješili problem.

Za dane kada nemate volje, vremena ili uslova da pakujete činijice, uzmite neki integralni keks ili žitne pločice (svi ih zovu “bonžita“,” bez obzira na proizvođača).

Ponuda je velika, u samoposlugama i u prodavnicama zdravije hrane. Žvaćite polako i detaljno i osjetićete svu slast integralnih žitarica i ostalih dodataka i začina.

A za dane kada baš imate volje, pripremite sebi salatu od povrća ili čak neku egzotičnu kombinaciju voća i povrća (na primjer, narandža i maslina su interesantna kombinacija, a ima ih još puno).

Omladina u razvoju, pored svega ovoga za užinu može da uzme mlijeko, jogurt ili voćni jogurt.

Takvom užinom, penzioneri mogu na miru i na vrijeme da ispunjavaju svoje „prehrambene obaveze“ i da uživaju u šetnji, druženju sa unucima, čitanju – šta ko voli.

Svi ćemo ostariti, ako nas posluži zdravlje. Nije moja rečenica, ali mi se sviđa.

Zbog toga, jedimo hranu koja je prijateljska prema našem organizmu.

Venera, Jupiter i Mjesec su večeras na nebu priredili pravi nebeski spektakl.

Tokom protekle sedmice te dvije planete su se mogle vidjeti golim okom kako stoje u uspravnoj liniji nad horizontom, a večeras im se u toj nebeskoj liniji pridružio i Mjesec.

Vrhunac pojave je bio u 19,30 sati, ali se još uvijek može vidjeti na nebu.

Astronomi tvrde da nije riječ o nikakvoj neobičnoj pojavi, ali kako se svakako radi o vrlo lijepom i posebnom prizoru koji ipak nije moguće vidjeti baš svaki dan.

Prije nešto više od nedjelju dana počela je konjunkcija planeta, koja je svim zaljubljenicima u astronomiju omogućila da čak i golim okom posmatraju Veneru i Jupiter kako sjaje jedan pored drugoga.

Danas je taj "nebeski spektakl" doživio svoj vrhunac, jer se planetima pridružio i Mjesec.

Najviši čovjek na svijetu možda je prestao da raste nakon tretmana u američkoj bolnici.

Sultan Kosen (29) iz Turske, visok dva metra i 51 santimetar, dospio je u Ginisovu knjigu rekorda kao najviši muškarac na svijetu 2011.

Sultan Kosen zbrinut je u medicinskom centru Univerziteta u Virdžiniji 2010. zbog akromegalije, poremećaja rasta najčešće uzrokovanog tumorom hipofize.

List Ričmod Tajms Dispač (Richmond Times-Dispatch) objavio je da je Kosenu prepisana nova terapija koja bi mogla pomoći smanjenje lučenja hormona rasta.

Prema zvaničnicima univerziteta, turski ljekari su rekli da je Kosen prestao da raste.

Jedna vrsta crva su jedina besmrtna stvorenja na Zemlji, dokazao je molekularni biolog Aziz Abubejker sa Univerziteta u Notingemu.

Aziz je 2008. godine objavio kratak filmić o crvima na  u kome je tvrdio da su crvi besmrtni, a kako je time privukao mnogo komentara i pažnje, morao je da snimi novi i to dokaže.

Istraživač je crvu rezao i glavu i rep, nakon čega je zaključio da ovaj crv sam sebe regeneriše i oživljava, bez obzira na sve.

Potvrđeno je da DNK ovih crva jeste besmrtna, što je Aziz objasnio.

U želji da otkloni sve eventualne greške na svom pretraživaču "Gugl Hrom", kompanija "Gugl" nudi nagradu od milion dolara svakome ko pronađe bilo kakvu "rupu" u tom pretraživaču.

Kompanija "Gugl" obavijestila je sve učesnike sigurnosne konferencije "CanSecWest", koja se održava u Vankuveru sljedećeg mjeseca, da će im isplatiti do milion dolara ako pronađu greške u pretraživaču "Gugl Hrom" i predstave ih na toj konferenciji.

"Cilj našeg sponzorstva je jednostavan - precizna istraživanja korisnika nude nam priliku da naučimo nešto novo i da ispravimo greške, kao i da ojačamo mogućnosti automatskog testiranja i uspostavimo mehanizme za sigurno pokretanje sumnjivih programa. To nam omogućava da zaštitimo korisnike", objavio je putem bloga "Guglov" sigurnosni tim.

Nagrade obuhvataju sljedeće kategorije i moguće je dodjeliti više nagrada u okviru kategorije:

 

• 60 hiljada dolara za pronalaženje greške u samom "Gugl Hromu"
• 40 hijada dolara za pronalaženje greške u "Gugl Hromu" koja ima veze sa korišćenjem drugog pretraživača ili operativnog sistema
• 20 hiljada dolara za pronalaženje greške u drugom pretraživaču koja nema veze sa korišćenjem "Gugl Hroma"

Ponuda za posljednju navedenu nagradu objavljena je uz obrazloženje:

"Iako ovo ne spada pod našu nadležnost, odlučili smo da ponudimo nagradu i onima koji pronađu takve greške jer smatramo da bi to doprinijelo našoj misiji da učinimo čitavu mrežu sigurnijom."