Astronomi su pronašli dokaze da je zvijezda progutala planetu i rekli da bi takva sudbina mogla da zadesi i Zemlju.

Za to ima još vremena, a moglo bi da se dogodi za nekih pet milijardi godina, objavio je BBC pozivajući se na rad objavljen u časopisu "Astrophysical Journal Letters".

Ekipa naučnika iz Sjedinjenih Američkih Država, Poljske i Španije otkrila je zvijezdu planetožderku BD+48 740 posmatrajući je teleskopom "Hobby Eberly" iz opservatorije Mekdonald u Teksasu.

"Dokazi da je BD+48 740 progutala planetu leže u njenom posebnom hemijskom sastavu, ali i u neuobičajenoj orbiti susjedne, preživjele planete", piše BBC.

Spektroskopska analiza pokazala je da BD+48 740 ima veliku količinu litijuma, rijetkog elementa stvorenog prvenstveno tokom Velikog praska prije 14 milijardi godina.

Litijum se lako uništava u zvijezdama i rijetko ga ima u tako visokom sadržaju u zvijezdama koje su pri kraju evolucije, a BD+48 740 je pri kraju jer je to zvijezda tipa crveni divovi.

Crveni div je zvijezda sa malom ili umjerenom masom koja se nalazi na kraju svoje evolucije. Rastuće temeperature kod jezgre crvenih divova izazivaju rast tih starih zvijezda i one tada razaraju okolne planete.

Drugi dokaz, kako piše BBC, da je BD+48 740 progutao planetu astronomi su pronašli u vrlo eliptičnoj orbiti novootkrivene planete oko nje.

Koautor studije Andrej Niedžielski sa Univerziteta Nikola Kopernik u Poljskoj objasnio je da su tako "ekscentrične" orbite kao što je ova neuobičajene u planetarnom sistemu zvijezda koje su evoluirale.

"Zapravo, orbita planeta u susjedstvu BD+48 740 je najeliptičnija koju smo do sad vidjeli", kazao je Niedžielski.

"Slična sudbina mogla bi jednog dana da pogodi planete Sunčevog sistema. Desiće se kada Sunce dođe u fazu crvenog diva i proširi se tako jako da dosegne Zemlju i proguta je", rekao je profesor Aleksander Volsčan sa državnog Univerziteta Pensilvanija.

Iapk, kako je kazao do tada će proći "nekih pet milijardi godina od danas", rekao je.

Jedna od rijetkih astronomskih pojava, tranzit Venere preko Sunca, završen je jutros, a sledeći put desiće se za 105,5 godina - u decembru 2117. godine.

Prelaz Venere počeo je 5. juna oko 22 časa po srednjoevropskom vremenu, što su stanovnici Sjeverne, centralne i sjevernog dijela Južne Amerike imali prilike jasno da vide, pošto je tamo bilo vedro.

Kada Venera prelazi preko sunčevog diska, može se vidjeti mali crni disk kako lagano putuje, pomjerajući se ukoso, preko gornjeg lijevog dijela sunčevog svjetlećeg diska.

"To nije klasično pomračenje, tokom kojeg se Sunce u potpunosti zatamni. Prečnik Venere je mnogo manji od prečnika Sunca, tako da je to mali disk", rekao je agenciji Frans pres Fred Votson iz australijske Astronomske opservatorije.

Australija, koju je u 18. vijeku otkrio Džjems Kuk, poslije misije posmatranja Venere iz regiona Tihog okeana, najbolje je mjesto za posmatranje tranzita Venere, a stanovnici istočnog i centralnog dijela te zemlje imali su priliku da prelaz posmatraju skoro sedam sati.

Stanovnici Kine i istočnog dijela Japana tu priliku, međutim, ove godine nisu ni imali, pošto je vrijeme bilo oblačno.

Ovu astronomsku pojavu je na Tahitiju došlo da vidi stotinak naučnika iz cijelog svijeta, a između 1.500 i 2.000 stanovnika je prelaz Venere odlučilo da gleda sa plaže Venerin vrh na sjeveru ostrva.

Kraj Venerinog prelaska preko sunčevog diska jutros su mogli da posmatraju stanovnici Evrope, Bliskog istoka, i južnog dijela Azije.

Tranzit je potpuno nevidljiv u većem dijelu Južne Amerike, zapadnom i jugozapadnom dijelu Afrike.

Venera će sledeći put preći preko sunčevog diska 2117. godine. Do tranzita dolazi u periodu od osam godina dva puta, ali potom pravi pauzu od više od jednog vijeka. Tako je ovu pojavu posljednji put bilo moguće vidjeti 2004. godine, ali iskustvo posmatranja Venerinog prelaza niko nije imao tokom cijelog 20. vijeka.

Orbite Venere i Zemlje nisu u istoj ravni, niti je brzina kojom ove dvije planete putuju oko Sunca ista, pa zbog toga one tako rijetko bivaju u liniji sa Suncem - što je trenutak kada je tranzit Venere vidljiv sa Zemlje.

"Prelazak Venere preko sunčevog diska je jedan fantastičan i rijedak spektakl", kaže Ričard Harison iz Opservatoruje za sunčevu dinamiku.

Tranzit Venere je pojava slična pomračenju Sunca, ali je razlika u tome sšo Mjesec prekrije cio disk Sucna, a Venera, iako je veća, samo mali dio, pošto je mnogo udaljenija.

Najveći i najsjajniji pun mjesec ove godine, takozvani "supermjesec", mogao se vidjeti u subotu veče, kada je bio bliži Zemlji nego inače.

Mjesec se našoj planeti približio na 357.000 kilometara, odnosno oko 24.600 kilometara bliže nego što je prosječno udaljen.

Zbog toga će izgledati svjetliji nego inače i veći za oko 14 odsto nego kada je najviše udaljen od Zemlje.

Udaljenost Mjeseca od Zemlje varira jer je njegova orbita u obliku elipse, a ne kruga.

Džef Čester iz Američke mornaričke opservatorije izjavio je da će, ipak, razlika teško biti primetna golim okom.

Kao i svaki put kada je mjesec pun, izgledaće veći kada je bliži horizontu, odnosno u vrijeme zalaska sunca.

Psiholog Skot Lilinfeld sa Univerziteta Emori izjavio je da ne treba očekivati porast kriminala ili čudnog ponašanja, jer ne postoje dokazi za rašireno vjerovanje o takvom uticaju mjeseca.

Autor knjige "50 velikih mitova popularne psihologije" rekao je da je vjerovanje da pun mjesec uzrokuje bizarno ponašanje zasnovano na tome što ljudi obraćaju pažnju na takve stvari i pamte ih, a sve neobično što se desi kada je pun mjesec pripisuju tom mitu.

Venera, Jupiter i Mjesec su večeras na nebu priredili pravi nebeski spektakl.

Tokom protekle sedmice te dvije planete su se mogle vidjeti golim okom kako stoje u uspravnoj liniji nad horizontom, a večeras im se u toj nebeskoj liniji pridružio i Mjesec.

Vrhunac pojave je bio u 19,30 sati, ali se još uvijek može vidjeti na nebu.

Astronomi tvrde da nije riječ o nikakvoj neobičnoj pojavi, ali kako se svakako radi o vrlo lijepom i posebnom prizoru koji ipak nije moguće vidjeti baš svaki dan.

Prije nešto više od nedjelju dana počela je konjunkcija planeta, koja je svim zaljubljenicima u astronomiju omogućila da čak i golim okom posmatraju Veneru i Jupiter kako sjaje jedan pored drugoga.

Danas je taj "nebeski spektakl" doživio svoj vrhunac, jer se planetima pridružio i Mjesec.