Ako mislite da u nekim stvarima treba krenuti gotovo ispočetka niste jedini. To se jednostavno događa. Možda ste se slučajno našli u situaciji gdje trebate krenuti iz početka ili tako sami želite kako biste promijenili neke stvari, piše Cover magazin.

Ali lažni počeci su poražavajući. Oni uništavaju vaše samopouzdanje, a gubite na vremenu, stoga je nužno kada želite krenuti ispočetka prvo pobijediti ove zablude.

Ne mogu to

Henri Ford je rekao da bez obzira mislite li da nešto ne možete ili možete, u svakom slučaju ste u pravu. Zbog toga je ovo prva laž koju morate nadići. Ako mislite da nešto ne možete, tada to nećete ni moći. Stoga prvo morate uvjeriti sebe da možete ono što želite.

Uvijek sve zabrljam

Ova zabluda može postati navika, tako da ćete sebe optuživati i za stvari koje nijesu vaša krivica. Sigurno postoji mnogo stvari koje ste dobro napravili, stoga rečenica Uvijek sve zabrljam nikako nije istina.

Ništa mi nikad ne ide od ruke

Čak i ako prolazite kroz tužno razdoblje morate se prisjetiti da loši trenuci ne traju zauvijek. Stvari će se preokrenuti, a vi morate svoj stav pretvoriti u pozitivan

Sebično je slijediti svoje snove

Svako zaslužuje priliku da osjeti ispunjenje. Nije sebično ići za onim što želite. Naravno, ne možete okrenuti leđa svim svojim obvezama, nego morate pronaći načina kako da svoje snove uklopite u svoj život.

Moram im se osvetiti

Ovo je kompletna neistina. Zapravo je potpuno kontraproduktivna i totalni gubitak vremena. Vaša energija i fokus bi trebali biti usmjereni prema tome kako da učinite svoj život lijepim, a druge ostavite na miru da se brinu oko svoga života.

Ne mogu ono što želim kada je ovakvo stanje

Čini se da svatko okrivljuje stanje u državi za sve što mu se događa. Možda se morate prilagoditi ekonomskom stanju, ali to vas ne smije spriječiti u ostvarenju onog što želite.

Nikud mi se ne žuri

Odgađanje je kod većine ljudi najveća prepreka. Možete sebe uvjeravati kako je naporno razdoblje iza vas i kako zaslužujete lagani tempo. Dobra je ideja „ohladiti se“ nakon velikih promjena u životu, ali što duže čekate, to će biti teže vratiti se u igru.

Kupcima u Evropi (tačnije u Holandiji) je ponovo na raspolaganju Volkswagen T2 Camper, dotjerana verzija klasika iz 60- tih godina prošlog vijeka, koji se sada proizvodi u Brazilu.

Holandski uvoznik za VW T2 Camper traži od 32. 425 do 55. 995 eura, u zavisnosti od verzije.

Ovaj kombi između ostalog ima sofa krevet, rasklopivi sto, mini kuhinju, sudoper i frižider, a najbogatija Highline varijanta i kožna sjedišta i linoleum pod.

Za pogon se brine 1, 4 litarski četvorocilindrični motor sa 59 kW/ 80KS, u paru sa četvorostepenim manuelnim mjenjačem.

Ubrzanje od 0- 100 km/ h traje 16 sekundi, dok najveća brzina iznosi 135 km/ h.

Na prvi pogled izgleda kao da je na slici neko kandirano voće.

Ipak, kada malo bolje pogledamo, shvatićemo da se radi o bubamari koja se odmara na cvijetu, željno iščekujući sunce, nakon jutarnje rose koja ju je okupala.

Ova nevjerovatna slika je djelo njemačkog fotografa Jensa Kolka, koji je uz pomoć makro objektiva uspio da zabilježi fantastičan prizor.

Kolk je kazao britanskim medijima da je fotografija produkt njegove jutarnje šetnje u Potsdamu, Njemačka.

“Jednog jutra sam izašao u baštu sa foto-aparatom. Sve je bilo na svom mjestu – i bubamara, i rosa, i svjetlo”, kazao je Kolk.

Grupa programera iz Rusije tokom čitave godine živi u Petrovcu. Za njih kažu da su dobri turisti, jer "troše dosta novca i ne ostaju samo deset dana". Ipak, za idealan život u Crnoj Gori potreban im je "centimetar papira".

Za vrijeme orgazma aktivira se više od 80 različitih područja mozga, pokazuju snimci magnetne rezonanse 54-godišnje seksualne terapeutkinje Nan Vajs za vrijeme samozadovoljavanja.

To je prvi put u istoriji da su naučnici uspjeli da "uhvate" stanje mozga tokom orgazma.

"Snimak pokazuje slike mozga tokom ženskog orgazma i vezu između različitih djelova mozga baziranu na novou kiseonika u krvi. Nivo kiseonika se ogleda kroz boje, od tamno-crvene (što označava nisku aktivnost tog dijela mozga) do žuto-bijele (najjača aktivnost) - objasnio je profesor Beri Komisaruk.

Tokom orgazma mozak preplavljuje žuta boja, što znači da je tokom ženskog orgazma uključena većina moždanih aktivnosti. To je kao vatromet, kažu istraživači.

Najprije se aktivira korteks, područje koje je povezano sa genitalijama. Potom se širi kroz limbički sistem, odgovoran za emocije i pamćenje. Sa nailaskom orgazma, pojačava se aktivnost hipotalamusa koji otpušta oksitocin poznatiji i kao hormon maženja. Nakon što orgazam završi prestaje i aktivnost u tim područjima.

Potrebno je:

• 200 ml jogurta
• 2 jajeta
• 40 g šećera
• 1 kesica vanilin šećera
• kašičica praška za pecivo
• 300 g glatkog brašna
• 30 ml ruma
• ulje za prženje
• šećer u prahu za posipanje

Priprema:

Umutite cijela jaja sa šećerom, pa u to dodajte jogurt, rum i vanilin šećer. Sve dobro izmiješajte.

U odvojenoj posudi pomiješajte brašno s praškom za pecivo i, stalno miješajući masu sa jajima, polako joj dodajte brašno.

Umutite u jednoličnu masu bez grudvica i ostavite je da odstoji 15 minuta.

U zagrijano ulje umočite kašičicu, pa njom zahvatajte po malo tijesta, a drugom kašičicom tijesto skidajte iznad vrućeg ulja.

Fritule pržite dok ne poprime zlatnožutu boju i izvadite ih na papirnu salvetu koja će upiti višak masnoće.

Obilno pospite šećerom u prahu i poslužite tople.

Uz pomoć matematičkih formula, Jutjub naučni kanal uspio je da izračuna težinu interneta otkrivši da je iznenađajuće lagan.

Težak je samo 50 grama, što je težina jedne veće jagode.

Težina same informacije manja je od težine zrnca prašine, dok je 50 grama težina svih elektrona u struji koji je potreban kako bi internet radio, uz pretpostavku da je 75 do 100 miliona servera priključeno na internet, ne računajući kompjutere ljudi koji surfuju.

Kako piše Dejli mejl, svi serveri generišu 40 miljardi vati što je jednako težini jedne zrele jagode.

Ukoliko se u masu uključe i svi kompjuteri koje koristimo za surfovanje, težina drastično skače na tri jagode.

Ozbiljna prepreka za investitore u Crnoj Gori, i to ne samo ruske, je veliko odugovlačenje procedura u vezi sa izdavanjem brojnih dozvola od nadležnih organa, stalno pomjeranje rokova usvajanja urbanističkih planova i drugih zakonskih propisa.

Što brže vaše institucije pređu na praksu operativnijeg donošenja odluka, time će se povećati i investiciona privlačnost vaše zemlje. Govorim to, sa nadom na razumijevanje, rekao je u intervjuu „Vijestima“ ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori Andrej Nesterenko.

Proteklih nekoliko godina propale su, ili pred potpunim kolapsom, skoro sve najvažnije investicije državljana Rusije u Crnoj Gori (Zavala, Kombinat aluminijuma, hotel Otrant – Ulcinj, Novi Prvoborac,). Kako to komentarišete i šta mislite kako će to uticati na dalju privrednu saradnju?

" Oprostite, ali ne bih se ja složio sa ovakvom tezom. Između naših zemalja postoje posebni odnosi. Kao što znate, ove godine zajedno sa Crnogorcima obilježavamo 300-tu godišnjicu uspostavljanja prvih političkih kontakata Rusije i Crne Gore.

Iza te brojke stoje viševjekovne tradicije bratstva, prijateljstva, uzajamne pomoći. U najtežim trenucima istorije su narodi naših zemalja bili zajedno... Ove godine je održano više posjeta i manifestacija da se podsjete koliko su bliski i prijateljski odnosi među nama.

Ne mogu, a da ne kažem, da u ovakvoj pozitivnoj atmosferi pomalo čudno izgledaju izjave pojedinih ovdašnjih političara, koje stvaraju lažnu sliku o Rusiji.

Ne želim da budem oštar, ali se već neko vrijeme u nekim ovdašnjim medijima daje informacija koja ostavlja trag neke svjesne kampanje. O očiglednim uspjesima niko ne govori, iako njih ima.

Više od 5 godina (od oktobra 2006) na crnogorskom tržištu sigurno radi kompanija „Lukoil-Montenegro“, koja već posjeduje 10 benzinskih stanica. Htio bih da podvučem da kvalitet servisa i obim usluga kompanije odgovara najvećim zahtjevima ove oblasti biznisa. Zašto niko o tome ovdje ne piše?

Drugi primjer je kompanija „Metropol“, koja planira izgradnju elitnog hotelsko-turističkog kompleksa na ostrvu Sv. Marko u Boki Kotorskoj, čija je vrijednost više od 300 miliona eura.

U skladu sa zakonodavstvom Crne Gore priprema se neophodna dokumentacija i već se očekuje dozvola za početak građevinskih radova. Mislim da pristup kompanije „Metropol“, kada je kvalitet realizacije projekta iznad njene brzine, treba da postane primjer za sve strane investitore.

Treće. Od jula 2010. godine u Crnoj Gori radi Asocijacija rusko-crnogorske investicione saradnje, koja ujedinjuje velike ruske kompanije i koja je uspjela da jako napreduje u privlačenju ozbiljnih ruskih investitora u najrazličitije sektore privrede Crne Gore, prije svega u oblast energetike...I tako dalje.

Sada o onim primjerima koje ste vi naveli. Htio bih da podsjetim da je samo u projekat „Zavala“ ruski investitor uložio oko 108 miliona eura, 12,5 miliona u Otrant, više od 50 miliona u hotel As u Perazića dolu.

Nekako se te brojke zaboravljaju, međutim, ti ozbiljni iznosi su na kraju uliveni u ekonomski sistem vaše zemlje. Što se tiče tzv. kolapsa, koji ste spomenuli, želim nešto da pojasnim. U periodu do krize, Crna Gora je bila jedan od lidera u Evropi po nivou direktnih stranih ulaganja po glavi stanovnika, u čemu su veliku ulogu odigrala i ruska ulaganja.

Ali globalna kriza, koja je krenula od bankarskog sistema u SAD, u Crnoj Gori, kao i svuda, “udarila” je po onim sferama gdje su uglavnom ulagane ruske investicije. Došlo je do problema sa završetkom nekih objekata, koji su se, kao i svuda u svjetu, gradili uz korišćenje kredita stranih i domaćih banaka.

I u najrazvijenim svjetskim ekonomijama je pomoć bankama tada pružila država. U Crnoj Gori, koja nije posjedovala sopstvene finansijske rezerve, domaći i strani ulagači su dospjeli u situaciju da budu „sami“ sa krizom. Posljedice su dobro poznate.

Svakako najveće razočarenje je investicija Olega Deripaske u KAP i Rudnike boksita. Predstavnici CEAC-a ovih dana uveliko pregovaraju o izlasku iz KAP-a. Kako to komentarišete?

" Prije svega naglasiću da vi govorite o isključivo komercijalnom projektu, u kojem učestvuju strane zainteresovane za ovakav oblik partnerstva. Ali u KAP-u ruskog investitora čekalo je puno nenajavljenih razočarenja. Da se vratimo na vaše pitanje.

Ključna riječ je pregovori. Drago nam je, što se pregovara. Znači, postoji mogućnost da se pronađe put za rješavanje postojećih problema. KAP mora da radi, da donosi profit u crnogorski budžet, da obezbjeđuje radna mjesta za građane.

Radi postizanja tog cilja je neophodno proučavati sve varijante, i biće izabrana ona, koja će izgledati najprihvatljivija za sve.

Prije 10-tak dana u Crnoj Gori je glavni događaj bio peti sastanak rusko-crnogorskog Komiteta za ekonomsku i trgovinsku saradnju, posebno izjave ministra Sergeja Šojgua. Kakvi su vaši utisci?

" Prema našim ocjenama, i to je podvukao u razgovoru sa mnom pred polijetanje za Moskvu g. Šojgu, ono je bilo veoma uspješno... Kao rezultat zasjedanja je potpisan protokol, gdje su fiksirani svi postignuti dogovori.

Sve možete da saznate iz njegovog teksta. Ali kao primjer ću se osvrnuti samo na jednu temu. Nakon analize u oblasti turizma Komitet je došao do zaključka da je neophodna aktivnija politika u toj oblasti.

Podaci kažu da tokom prvih 9 mjeseci ove godine vašu zemlju je posjetilo oko 235 hiljada ruskih turista. Prošle godine ta brojka je iznosila 150 hiljada. Sada je neophodno ne samo da se zadrži taj rezultat, nego i da se poveća.

Zato je na zasjedanju Komiteta odlučeno da se formira radna grupa za turizam i da se održi u Rusiji uoči naredne turističke sezone velika promocija turističkih kapaciteta Crne Gore.

Koliko su vodeće energetske kompanije iz Rusije kao Inter Rao zaista zainteresovane za izgradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori?

" Odmah bih htio da preciziram. Govorimo ne samo o vodećim energetskim kompanijama iz Rusije, nego o najvećim kompanijama Evrope – Inter RAO EES, VO Tehnopromeksport, RusGidro.

Radi o mogućoj izgradnji većih termoelektrana, hidroelektrana manje snage... Sada se radi na detaljima za realizaciju ovih projekata. Istovremeno želim da podsjetim da u skladu sa strategijom i planom razvoja privrede Crne Gore do 2012. obim investicija u ovu oblast trebalo je da iznosi 980 miliona eura, ali za sada to zbog posljedica globalne krize očigledno zaostaje od planiranih rokova.

Međutim, ruske kompanije, koje imaju veliko iskustvo izgradnje energetskih objekata u bivšoj Jugoslaviji, danas posjeduju neophodne finansijske i tehničke mogućnosti za obostrano korisnu saradnju u ovoj oblasti.

Balkan je uvijek bio „bure baruta“

Da li se slažete sa ocjenama ruskog akademika Jevgenija Primakova, koji je skoro ovdje učestvovao na međunarodnoj konferenciji, da je Balkan “evropsko bure baruta” kojem moguće vrlo brzo predstoji libijski scenario i novi sukobi?

" Nažalost, Balkan je istorijski bio „bure baruta“ Evrope. Sam njegov geopolitički položaj je diktirao ovakvu situaciju. Ovdje je uvijek bila raskrsnica političkih, trgovinskih, ekonomskih i drugih interesa. I danas ima komplikacija.

Postoje jako ozbiljni problemi u BiH, došlo je do još jedne eskalacije napetosti na Kosovu. Uzgred rečeno, na to smo mi upozoravali od samog početka... Praksa pokazuje, da kršenje samo jednog principa međunarodnog prava može izazvati kobnu lančanu reakciju.

Naš pristup je jednostavan i principijelan. Bilo koji problem treba da se rješava kroz pregovore. Siguran sam da je, u savremenom svijetu, apsolutno moguće pronaći kompromisno-ugovorno rješenje bez neproporcionalne i unilateralne primjene sile, više od toga - bez diktata.

Na kraju, iza svake pobjede u ovakvim konfliktima uvijek postoji i poraz – stradanje stotina hiljada civila, uništena ekonomija, čije će obnavljanje zahtijevati decenije, druge strašne posljedice. Smatram, da ne smije da dolazi do ovakvih scenarija".

Ruske investicije za šest mjeseci 45 miliona

Kako vi gledate na budućnost naše ekonomije?

" Govoreći o budućnosti crnogorske ekonomije, neophodno je uzimati u obzir više faktora. Prema mišljenju svjetskih eksperata, svi smo sad pred novim talasom globalne krize. Nažalost, kako pokazuje iskustvo, on ne štedi, ni velike, ni male ekonomije. I za to se treba pripremati, koliko je moguće.

Kao što dobro znate, strane investicije do sada su bile glavni izvor finansiranja crnogorske ekonomije... Usput, samo za prvih šest mjeseci ove godine ruske investicije u crnogorsku ekonomiju su iznosile oko 45 miliona eura.

Ali o tome ovdje nekako nije “popularno” govoriti. Zašto? Postavite ovo pitanje nadležnim osobama. Želim da se vratim na pozitivne stvari. Najperspektivnije oblasti, kao što je bilo navedeno i na petom zasjedanju Komiteta, su turizam i hidroenergetika.

O turizmu sam već govorio. Što se tiče druge tačke, objasniću, posjedujete moćne hidroresurse, od kojih se koristi samo 17 odsto. Ako se iskoristi taj potencijal, Crna Gora može da postane ozbiljan igrač na energetskom tržištu Evrope.

I tu je već dosta uradila Vlada. Primjer su konkretni i interesantni projekti sa susjednim državama, posebno sa Italijom. A naše čuvene energetske kompanije u tome mogu pomoći. Tako da treba pošteno sarađivati, tražiti rješenja za postojeće probleme, i ja sam siguran da ćemo na kraju zajedno to uspjeti.

Vreme je za jesenje radove u bašti, pa ako želite da na proljeće imate dvorište na kome će vam svi zavidjeti, evo savjeta.

Posljednja kosidba

Sa travnjaka obavezno uklanjajte opalo lišće kako bi mogao da diše i da dobija dovoljno svjetlosti.

Travu pokosite posljednji put u ovoj godini, i to kad je vrijeme suvo.

 

Pažljivo orezujte

Jesen je idealan period i za orezivanje baštenskih biljaka, jedino izbjegavajte orezivanje četinara da ne bi došlo do izmrzavanja mladih izdanaka.

Dok ne počnu prvi mrazevi, uredite žive ograde, a precvjetale biljke sklone izmrzavanju unesite unutra.

Biljka za vatromet boja

Nandina domestica je zimzeleni žbun čiji listovi u jesen dobijaju jarke boje i dekorativne tamne plodove.

Jedan je od najljepših ukrasa u bašti, a na jedan metar dužne sade se dvije biljke.

Posadite drvo

Na mjestu koje želite da istaknete ili ako želite zaklon od okolnih objekata, najbolje je posaditi drvo.

Za to je idealno lišćarsko stablo Liqidambar styraciflua, koje u jesen baštu oplemenjuje paletom predivnih boja.

Raste od 10 do 12 metara u visinu, a krošnja se širi od pet do šest metara.