Autonomni mehanički agegat za proizvodnju električne energije, naziv je patenta trojice crnogorskih pronalazača, a koji je juče predstavljen javnosti na promociji održanoj u kafeu „Apolon“ u Tivtu.

Predstvaljanje ovog uređaja izazvalo je veliko interesovanje građana, ali i oprečne komentare ljudi od struke koji nisu vjerovali da su trojica autora ovog pronalaska predvođena Milanom Bojovićem sa Žabljaka, zaista uspjeli u prevazilaženju do sada važećih pravila fizike o sili akcije i reakcije koje je utemeljio još Isak Njutn.

„Ovaj uređaj je riješnje da se dobije jedostavna, ekološki čista i energija koja se može primijeniti na svakom mjestu. Agregat može biti mobilan, montažno-demontažni ili autonoman. Uređaj koristi inicijalnu energiju – jednosmjernu struju iz baterije od 12 volti koja pokreće elektromotor, a ovaj opet preko posebnog prenosnog sistema, pokreće generator koji preko ispravljača, proizvodi naizmjeničnu električnu energiju napona 230 volti“.

„Manji dio generisane energije se vraća nazad i puni bateriju od 12 volti, a mnogo veći „višak“ novoproizvedene struje spreman je za napajanje svih potrošača koji funkcionišu na naponu od 220 volti“ objasnio je Bojović dodajući da je tajna uspjeha njihovog pronalaska koji omogućava da se inicijalna energija iz 12-voltog akumulatora višestruko uveća, „sistem povezivanja i sistem pretvaranja energije, ali vam o tome ne mogu govoriti“.

„U ovom trenutku možemo dimenzionisati, kontrusati i proizvesti agregate koji rade na ovakvom principu,a koji su snage od 1 kilovata do čak 2 megavata“ poručio je Bojović dodajući da njihov patent omogućava stabilno i nezavisno snabdijevanja strujom domaćinstava, hotela, mreže javne rasvjete, sistema za navodnjavanje ili industrijskih postrojenja.

Zanimanje za patent trojice pronalazača pokazali su i neki bokeljski privrednici, dok je dio na prezentaciji prisutnih inženjera elektronike i elektrotehnike, sa skepsom vrtio glavom na pomisao da je izumljen uredjaj koji će, ako je sve tako kako kažu njegovi konstruktori, neminovno dovesti do propasti EPCG i svih drugih sličnih elektroprivrednih preduzeća.

Bojović i njegove kolege su članovi „Udruženje menadžera Balkana“, a pravni zastupnik njihovog patenta je tivatski advokat Ratko Pantović.

Upravo je u Pantovićevom lokalu „Apolon“ priredjena prezentacija novog agregata koji je, nakon stavljanja u pogon, strujom napajao osvjetljenje i druge električne uredjaje u kafiću, kao i dvije električne alatke – bušilicu i brusilicu koje su na njega prikopčane.

„Poslije godinu dana ispitivanja, patent je registrovan i dobijen je sertifikat od Zavoda za zaštitu intelektuelane svojine Crne Gore. U toku je postupak za proširenje priznanja njihovog patenta na 124 države-potpisnice medjunarodne konvencije za zaštitu intelektualne svojine i nakon toga, moji klijenti planiraju da počnu proizvodnju ovog uređaja“ kazao je advokat Ratko Pantović.

On je dodao da je u toku i potraga za investitorom koji bi finansirao početak proizvodnje ovih agregata, koji su za početak, snage od 1 kilovata do čak 2 megavata.

Država je azerbejdžanskoj naftnoj kompaniji SOCAR ugovorom o zakupu zemljišta bivše vojne kasarne u Kumboru omogućila da steknu puno pravo vlasništva nad objektima koje bude izgradila tokom 90 godina zakupa te lokacije.

U ugovoru koji je nedavno potpisan u Podgorici navodi se da se ta opcija “može iskoristiti kada god za to postoji prilika i u bilo koje vrijeme nakon zaključenja Ugovora o zakupu bez ograničenja broja vila/stambenih jedinica na koje se opcija odnosi”.

Da bi upisao vlasništvo za objekte, SOCAR prethodno mora pismeno obavijestiti Vladu kao zakupodavca zemljišta, sa detaljnim planom koje objekte želi da upiše u svoje vlasništvo. Cijena koju će SOCAR platiti državi za upis nekretnina u svoje vlasništvo, kako je precizirano Ugovorom, utvrdiće nezavisni procjenitelj koji bude izabran po volji obje strane.

SOCAR će morati da sprovede i poseban socijalni program, koji podrazumijeva podsticanje ekonomskog razvoja lokalne zajednice u Kumboru, uključujući obrazovanje i zapošljavanje.

“Zakupac će kao dio konačnog investicionog plana pripremiti socijalni program koji podrazumijeva sljedeće koristi za lokalnu zajednicu: programe školovanja i obuke za članove lokalne zajednice, podršku obrazovanju djece iz lokalne zajednice kroz investiranje u lokalne škole i obuke o odabiru za buduće mogućnosti zaposlenja, podršku za porodice koje žive u lokalnoj zajednici kroz povećanje/razvoj lokalne ekonomije i razvoj obrazovnog programa u ugostiteljstvu kroz osnivanje međunarodne škole koja priprema studente za uspješnu karijeru u ugostiteljstvu, turizmu i hotelijerstvu”, navodi se u Ugovoru koji je nedavno objavljen na sajtu Savjeta za privatizaciju.

Nekadašnja kasarna, koja je i u doba SFRJ bila poznata po atraktivnoj lokaciji na samoj obali mora, sa velikim zelenim površinama i parkovima, na površini je koja obuhvata 241.695 metara kvadratnih metara, sa 90 objekata od 62.782 kvadrata. Zakupnina je podijeljena na fiksni i varijabilni dio, ali oba zasnovana na cijeni zakupa od jednog eura. Za prvih 45 godina, SOCAR će platiti fiksni dio zakupnine odmah, i to sumu od preko 12 miliona eura. Zakupac je u obavezi da taj iznos uplati čim ugovor o zakupu bude pravosnažan, nakon verifikacije u Skupštini Crne Gore.

Varijabilni dio zakupnine iznosi pet odsto dobiti koju zakupac ostvari iz poslovanja budućeg rizorta. SOCAR, prema nacrtu ugovora, ima pravo da osnuje lokalnu kompaniju u Crnoj Gori na koju će prenijeti prava i obaveze, ali da za to u potpunosti garantuje.

SOCAR će morati da obezbijedi činidbenu garanciju od 3,6 miliona za realizaciju investicije, s tim da država "u slučaju raskida ugovora o zakupu ima pravo da zadrži iznos unaprijed plaćene zakupnine".

„Nakon prvog dijela investicija od 52 miliona eura, zakupac može ustupiti ugovor trećem licu koje ispunjava finansijske obaveze iz ugovora o zakupu. Pod istim uslovima SOCAR može biti oslobođen od garancije za obaveze lokalne kompanije kao zakupca", jedna je od stavki iz nacrta ugovora.

SOCAR je, kako tvrde u Savjetu za privatizaciju, obezbijedio bankarske garancije za investiciju od najmanje 57,6 miliona eura za tri godine ugovora, odnosno, za ukupna ulaganja od 258 miliona eura za osam godina.

Država se, tvrde iz Savjeta, obezbijedila raskidnim klauzulama ukoliko plan realizacije ugovora ne bude poštovan.

Tenderska komisija koja je vodila tender u izvještaju Savjetu konstatuje da SOCAR namjerava da završi projekat u tri faze i da predviđa gradnju hotela, hotelskih apartmana, stambenog kompleksa, objekta za kongresni turizam, heliodroma, jaht kluba, marine sa 250 vezova.

Turistički kapacitet je planiran na 2.400 kreveta, od čega u hotelima 1.600 (800 soba), a u rezidencijalnim objektima 800 (200 stambenih jedinica). Završetak prve faze predviđen je za tri godine, kada bi trebalo da budu izgrađeni objekti sa 200 hotelskih soba i 140 stambenih jedinica, kao i kongresna dvorana kapaciteta za hiljadu osoba, navedeno je u izvještaju.

Komisija tvrdi da je naftna kompanija u okviru ponude "posebnu pažnju poklonila elementima zaštite životne sredine", a pominje i mogućnost zapošljavanja 2.000 osoba.

Navođeno je da SOCAR, koji nema iskustva u oblasti turizma, ali da namjerava da angažuje britanski Triangle te da ima pismo o namjerama sa hotelskom kompanijom Melia.

Raskidne klauzule ,

Ugovorom su precizirani i uslovi kada on može biti raskinut, i to i od države i od zakupca. Ako SOCAR ne ispoštuje dogovorene standarde gradnje i objekata koji su predviđeni planom.

U tom slučaju, SOCAR će morati i da plati kaznu od 100.000 eura za svaki mjesec u kojem se povreda ugovora desila. Država može raskinuti ugovor i u slučaju neplaćanja ugovorene zakupnine, premije osiguranja i ako SOCAR ne uloži planiranih 52 miliona eura za izgradnju rizorta u prvih četiri godine zakupa.

SOCAR može raskinuti ugovor ako se u toku perioda zakupa desi “bilo kakav akt eksproprijacije”, odnosno, otuđenja vlasništva nad zemljištem od eventualnog pravog vlasnika.

Azerbejdžanska kompanija u tom slučaju može samo da obavijesti Vladu da raskida ugovor nakon čega prestaju sva prava i obaveze obje strane, osim stečenih prava zakupca da zahtijeva naknadu za štetu koju je eksproprijacija mogla da napravi na njihov račun.

Luksuzne kuće u Francuskoj mogu se kupiti za 10 eura.

Za sve "nevjerne Tome", evo i objašnjenja.

Kriza na tržištu nekretninama podstakla je jednu francusku agenciju da pribjegne neobičnim metodama, koje bi je trebale spasiti od daljih finansijskih gubitaka.

Ova agencija je smislila lutriju i ponudila srećke od po 10 eura, koje će se izvlačiti iz bubnja, a srećni dobitnik će postati vlasnik luksuzne kuće za samo 10 eura.

Idejni vođa ovog projekta je čovjek po imenu Leonard Simpatiko, koji kaže da ovaj sistem omogućava svim stranama da budu zadovoljne.

 "Prodavač je zadovoljan zato što je nekretnina prodata, zatim dobitnik lutrije, ne treba ni spominjati koliko i zašto je zadovoljan, ali i agencija, jer oživljava tržište nekretninama", kazao je Simpatiko.

A zahvaljujući ovoj lutriji, za koju organizatori kažu da je sasvim legalna, jedna mlada Francuskinja je za samo 40 eura dobila kuću koja vrijedi 240.000 eura.

Evropske banke i osiguravajuće kompanije već su obećale dovoljno novca za pokretanje ovog evropskog projekta.

Evropski političari nadaju se da će nezavisna evropska rejting agencija ograničiti uticaj tri američke bonitetne agencije, "Standard & Poor's", "Moody's" i "Fitch"Idući korak je osnivanje neprofitne organizacije za vođenje agencije te operativne kompanije. One će biti nezavisne i djelovaće bez finansiranja od novca poreznih obveznika. "Roland Berger" je objavio da će evropsku rejting agenciju voditi Markus Kral, jedan od partnera u toj konsultantskoj kući. Agencija bi s radom trebala da počene iduće godine.

Portparol "Roland Bergera" je kazala da je Kral dobio obećanja o ulaganju više od 130 miliona eura u taj projekt. Prikupi li se 150 do 200 miliona eura, agencija će moći da počne s radom. Preostali novac biće prikupljen kasnije. Kral je ranije rekao da je za pokretanje agencije potrebno najmanje 300 miliona eura.

Evropski političari nadaju se da će nezavisna evropska rejting agencija ograničiti uticaj tri američke bonitetne agencije, "Standard & Poor's", "Moody's" i "Fitch", koje su imale veliku ulogu u finansijskoj krizi svojim diskutabilnim ocjenama kreditnog rejtinga.

Apartman u 64 Peri ulici na Menhetnu vjerovatno će zauvijek ostati upamćen kao "kuća Keri Bredšo" iz serije "Seks i grad".

Sara Džesika Parker, odnosno Keri, u njemu je plakala, smijala se, pisala poznate seksi kolumne... Ali, kuća sada ima drugog vlasnika!

Petosoban apartman prije nekoliko dana prodat je za 9,85 miliona dolara.

Zasad anonimni, novi vlasnici će sigurno morati da se pripreme za redovne autobuske ture i gomilu ljudi koji i dalje opsjedaju ovo mjesto.

Grad-hotel Sveti Stefan tone, pokazala su nedavna mjerenja, a stručnjaci upozoravaju da bi dragulj crnogorskog turizma do 2060. godine čak mogao većim dijelom nestati ispod površine mora.

Prema inženjerskom nalazu u koji su “Vijesti” imale uvid ostrvo se od kraja 2010. do sredine 2011. godine spustilo za 30 centimetara, i to sa nagibom istok-zapad, prema vještačkom dijelu koji ga povezuje s kopnom.

Crkva „otkrila” problem

Vlada Crne Gore dobila je dopis od Restys grupe, zakupca Svetog Stefana, u kome se sa malo diplomatskog takta izvršna vlast opominje da je pri prodaji “prećutala geomorfološku anomaliju.”

Vlada je u međuvremenu, naručila hitan elaborat od beogradskog Instituta “Jaroslav Černi”, nakon kojeg će se “narediti dalja procjena”, saznaju “Vijesti” u Inžinjerskoj komori Crne Gore.

Nakon prvog pečatiranog izvještaja, slijedi vjerovatno Vladin poziv stručnjacima Instituta za okeanografiju iz San Dijega, koji su stacionirani u Veneciji gdje prate slične procese.

Iz Vladinog Biroa za odnose s javnošću juče nije bilo moguće dobiti odgovore na pitanja o sudbini Svetog Stefana, ali je nezvanično rečeno da će se resorni ministar novinarima obratiti u ponedjeljak.

Restys grupa: Prevareni smo!

Frapantnu promjenu nivoa inženjeri su uočili na markiranom mjestu koje je služilo kao takozvana “statička ponta” pri prošlogodišnjim mjerenjima temelja crkve Svetog Aleksandra Nevskog.

Premjerni marker od rekonstrukcije hotelskog kompleksa nije se poklopio sa upisom državnih organa koji su došli da uklone nelegalni dio crkve

Premjerni marker od rekonstrukcije hotelskog kompleksa nije se poklopio sa upisom državnih organa koji su došli da uklone nelegalni dio crkve. Razlika je bila 30 centimetara, a protok vremena osam mjeseci, sa nastavkom trenda.

Pošto su na terenu asistirali inženjeri Restys grupe, stvar se nije mogla sakriti od zakupca.

“Obavještavamo Vas ono što već znate: prevareni smo. U pitanje je doveden ugovor, a na osnovu obmane zakupodavca i prikrivanja činjeničnog stanja na terenu”, piše u noti Restys grupe premijeru Igoru Lukšiću.

Podsjetimo, Restys grupa je “Sveca” trebalo da otvori još 2009. godine i to pod brendiranim imenom Aman Sveti Stefan. Grci više od godinu ne plaćaju zakup, što je upravo vrijeme kada su završili rekonstrukciju.

Huzjan: Nadam se da je neko pogriješio…

Profesor Zdravko Huzjan sa ljubljanskog univerziteta koji je nedavno održao seriju predavanja u Podgorici kaže za “Vijesti” da nije neobično da nestaju plaže i tonu ostrva, ali da je 30 cm godišnje zbunjujuće velika cifra.

“Nadam se da je neko pogriješio…Ono što mogu reći bez ikakvog predznanja jeste da na takvu vrstu utonuća nijesu mogli uticati spoljni oblici degradacije zemljišta, površinska eksploatacija različitih sirovinskih materijala, gradnja na ravnim plohama i dr….

Kada je riječ o hidromorfnim površinama niko ne treba da se pravi važan, jer se tu malo šta može predvidjeti”, rekao je Huzjan.

Kao knjiške primjere nestajanja plaža stručanjaci pominju Mogren, koji se na fotogragijama tridesetih godine XX vijeka vidi kao jedna plaža, dok je danas je podijeljen na dva dijela, izgubivši trećinu svoje nekadašnje površine.

Kazanegra: I bapske priče treba saslušati

Mještanin Svetog Stefana Mio Kazanegra (76) kaže da legenda o potonuću ostrva živi stotinama godina, ali da je nikad niko nije uzimao za ozbiljno.

“Bogami tone od kada sam ja rođen”, kaže uz osmijeh starina. “Ipak kad su počeli crkve da ruše, rekao sam - ovo je zadnje vrijeme! Samo da ovi Grci nijesu nešto otkačili, provjerio bih ja isto.”

Maldivi su nešto drugo, ovo će naglo stati

U svijetu je poznat slučaj Maldiva koji tonu zbog posljedica globalnog zagrijavanja, pa se pravi vještačko tlo kako bi se izbjegle crne slutnje UN stručnjaka.

Huzjan kaže da nema opasnosti da bi se crnogorska obala mogla osjetno smanjiti.

“Ako je tačno izmjereno da Sveti Stefan tako brzo tone, onda se definitivno radi o mikro-procesu, jer tako jak trend bi već bio primjećen drugdje na Jadranu. Očekujem da se nivo vode zaustavi naglo kao što je naglo počeo da raste. To je pravilo, nije to kao kada tonu Kiribati ostrva na Pacifiku”, rekao je Huzjan.

Može biti kao Krivi toranj iz Pize?!

Čelnici Turističke organizacije Budva juče nijesu odgovarali na telefonske pozive a u kancelarijama nije bilo nikoga zbog neradnog dana.

Jedan od istaknutih budvanskih turističkih poslenika, rekao je reporteru "da bi i krivi Sveti Stefan bio atrakcija svjetskog glasa, pa nemamo što da brinemo".

Iz ministarstva turizma "Vijestima" je diskretno sugerisano da ne pišu o problemu Svetog Stefana jer je u pitanju "stvar od državnog značaja".

Dok vladini resori crtaju planove a milioni potrebni za sanaciju čame u nekoj bankarskoj fioci ulcinjski kanal Port Milena više niko ne prepoznaje kao nekadašnje poznato mediteransko mrijestilište ribe, nego kao jednu od najcrnjih ekoloških tačaka na mapi samoproklamovane ekološke države.

Pričajući o kanalu, koji je poodavno postao puki odvod za kanalizaciju, profesor beogradskog univerziteta dr Sava Petković podsjeća na istorijat ovog problema i na nastanak kanala kojim je bara trebalo da se pretvori u plodnu ravnicu.

"Zanimljivi istorijat nastanka kanala Port Milena detaljno je opisan u studiji Instituta za vodoprivredu “Jaroslav Černi” iz 1953. godine. U zaleđu ulcinjske Velike plaže nalazila se prostrana ravnica. U prošlosti se na srednjem dijelu polja nalazilo Zogajsko jezero površine skoro dva kvadratna kilometra.

Pošto nije oticalo prema moru, ono je u stvari predstavljalo slatkovodnu baruštinu koja je bila veliko leglo komaraca. Krajem 19. vijeka ili tačnije 1890. godine kraljica Milena je dala nalog da se jezero kanalom poveže sa morem", kaže profesor Petković, inženjer koji je dvije decenije radio u poznatom beogradskom institutu, a godinama se bavio izgradnjom objekata u vodi u Libiji.

Iako je kraljica imala namjeru da stvori plodnu ravnicu desilo se “čudo neviđeno”, kao u istoimenom filmu Živka Nikolića.

"Kraljica je hjtela da se jezero isuši i zemljište iskoristi za poljoprivredu, pa je kanal brzo prokopan, ali od isušivanja nije bilo ništa. Pošto je nivo jezera bio nešto niži od srednjeg nivoa mora kada je kanal prokopan more je poplavilo jezero i potpuno zaslanilo i vodu i okolno zemljište.

Od osnovne ideje nije bilo ništa a jedina korist od ovog poduhvata ogledala se u tome što je potpuno uništeno veliko leglo komaraca, jer ta nezgodna mala stvorenja ne trpe slanu vodu. Kanal je kasnije po kraljici Mileni dobio ime koje je ostalo od danas", objašnjava Petković.

Kanal je u početku, kako kaže profesor pozvajući se na kazivanja mještana, bio toliko uzak da se mogao preskočiti.

"U to vrijeme Drim je skrenuo tok u pravcu Skadarskog jezera i počeo je da unosi ogromne količine nanosa u jezero. Jedan dio nanosa se taložio na dnu jezera dok je drugi zasipao korito Bojane. Ubrzo se kao posljedica gomilanja nanosa desilo izdizanja dna jezera i dna korita Bojane.

Rijeka nije više mogla da propusti velike vode kroz svoj profil i od 1896. godine je počela da se izliva u Zoganjsko jezero i preko kanala Port Milena u more. Od malog kanala, voda je erodirajući njegovo korito, za nekoliko godina napravila kanal prosječne širine 100 a dubine od osam do deset metara”, kaže Petković.

On ističe da problem sa protočnošću kanala, što je najbolji način čišćenja, datira iz prvih decenija prošlog vijeka.

Bagerovanje pijeska sa ušća kanala je vršeno sve do momenta od kada je kompletna so počela da se transportuje kopnom

"Solana, čija je izgradnja počela 1926. godine, tada je osim Zoganjskog jezera obuhvatala i kompleks površine oko 840 hektara. Istovremeno je počela i izgradnja nasipa uz Bojanu koji bi solanu štitio od poplava. Odmah po završetku izgradnje nasipa krenuo je proces zasipanja ušća kanala u more.

Naime, dominantni talasi iz jugoistočnog i južnog pravca indukuju morsku struju koja se kreće paralelno sa obalom i donosi nanos Bojane od ušća ka rtu Đeran pa je u proljeće 1932. godine ušće kanala Milena u more bilo potpuno zatrpano. Prije izgradnje nasipa vode koje su se izlivale iz Bojane prilikom poplava periodično su čistile ušće kanala i obezbjeđivale relativno velike dubine vode u kanalu.

Izvoz soli kanalom bio je onemogućen, a brodovi se nijesu mogli sklanjati u njega u slučaju nevremena. U toku 1932. godine solana je nabavila bager za održavanje potrebnih dubina na ušću kanala. Bagerovanje pijeska sa ušća kanala je vršeno sve do momenta od kada je kompletna so počela da se transportuje kopnom" kaže Petković.

Sigurno utočište za brodove

Profesor Petković objašnjava kako je kanal postao luka.

"Zahvaljujući okolnosti da je kanal bio dovoljno dubok i širok i zaštićen od dejstva svih talasa, kanal Milena je u to vrijeme služio kao utočište brodovima od nevremena.

Dobivši ovako pogodnu luku, primorci ovog kraja su počeli i sami da grade i nabavljaju brodove, pa je poslije nekoliko godina stvorena solidna lokalna flota. Tada kanal Milena dobija svoj sadašnji naziv Port Milena", kaže Petković.

Uništen jedinstveni ekosistem

Sve do prestanka produbljivanja ušća kanal kraj rta Đeran i njegova okolina, kako kaže profesor, predstavljali su jedinstveni ekosistem u Evropi i svijetu.

Kvalitet vode u kanalu je toliko degradiran da je skoro u potpunosti uništen nekadašnji jedinstveni ekosistem

"Izuzetno pogodna klima omogućila je razvoj veoma raznovrsnog i bujnog biljnog i životinjskog svijeta. Zahvaljujući izvanrednom kvalitetu vode, kanal je postao i jedinstven rezervat za veoma raznovrsni riblji svijet. To je pogodovalo i naglom razvoju ribarstva na obalama kanala. Fotografije kanala sa ribarskim mrežama ‘kalimera’ su postale poznate u čitavom svijetu.

Prestankom bagerovanja ušće kanala Milena je skoro potpuno zasuto a dubina i širina kanala su počele da se smanjuju. Sa razvojem turizma počeli su i ekološki problemi. Nekontrolisana izgradnja stambenih i turističkih objekata imala je za posljedicu pogoršavanje kvaliteta vode u kanalu jer su u njega ispuštane otpadne vode, a pojedinim incidentinim situacijama kanal je preuzimao ulogu kolektora.

Kvalitet vode u kanalu je toliko degradiran da je skoro u potpunosti uništen nekadašnji jedinstveni ekosistem", kaže Petković.

Ozbiljna prepreka za investitore u Crnoj Gori, i to ne samo ruske, je veliko odugovlačenje procedura u vezi sa izdavanjem brojnih dozvola od nadležnih organa, stalno pomjeranje rokova usvajanja urbanističkih planova i drugih zakonskih propisa.

Što brže vaše institucije pređu na praksu operativnijeg donošenja odluka, time će se povećati i investiciona privlačnost vaše zemlje. Govorim to, sa nadom na razumijevanje, rekao je u intervjuu „Vijestima“ ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori Andrej Nesterenko.

Proteklih nekoliko godina propale su, ili pred potpunim kolapsom, skoro sve najvažnije investicije državljana Rusije u Crnoj Gori (Zavala, Kombinat aluminijuma, hotel Otrant – Ulcinj, Novi Prvoborac,). Kako to komentarišete i šta mislite kako će to uticati na dalju privrednu saradnju?

" Oprostite, ali ne bih se ja složio sa ovakvom tezom. Između naših zemalja postoje posebni odnosi. Kao što znate, ove godine zajedno sa Crnogorcima obilježavamo 300-tu godišnjicu uspostavljanja prvih političkih kontakata Rusije i Crne Gore.

Iza te brojke stoje viševjekovne tradicije bratstva, prijateljstva, uzajamne pomoći. U najtežim trenucima istorije su narodi naših zemalja bili zajedno... Ove godine je održano više posjeta i manifestacija da se podsjete koliko su bliski i prijateljski odnosi među nama.

Ne mogu, a da ne kažem, da u ovakvoj pozitivnoj atmosferi pomalo čudno izgledaju izjave pojedinih ovdašnjih političara, koje stvaraju lažnu sliku o Rusiji.

Ne želim da budem oštar, ali se već neko vrijeme u nekim ovdašnjim medijima daje informacija koja ostavlja trag neke svjesne kampanje. O očiglednim uspjesima niko ne govori, iako njih ima.

Više od 5 godina (od oktobra 2006) na crnogorskom tržištu sigurno radi kompanija „Lukoil-Montenegro“, koja već posjeduje 10 benzinskih stanica. Htio bih da podvučem da kvalitet servisa i obim usluga kompanije odgovara najvećim zahtjevima ove oblasti biznisa. Zašto niko o tome ovdje ne piše?

Drugi primjer je kompanija „Metropol“, koja planira izgradnju elitnog hotelsko-turističkog kompleksa na ostrvu Sv. Marko u Boki Kotorskoj, čija je vrijednost više od 300 miliona eura.

U skladu sa zakonodavstvom Crne Gore priprema se neophodna dokumentacija i već se očekuje dozvola za početak građevinskih radova. Mislim da pristup kompanije „Metropol“, kada je kvalitet realizacije projekta iznad njene brzine, treba da postane primjer za sve strane investitore.

Treće. Od jula 2010. godine u Crnoj Gori radi Asocijacija rusko-crnogorske investicione saradnje, koja ujedinjuje velike ruske kompanije i koja je uspjela da jako napreduje u privlačenju ozbiljnih ruskih investitora u najrazličitije sektore privrede Crne Gore, prije svega u oblast energetike...I tako dalje.

Sada o onim primjerima koje ste vi naveli. Htio bih da podsjetim da je samo u projekat „Zavala“ ruski investitor uložio oko 108 miliona eura, 12,5 miliona u Otrant, više od 50 miliona u hotel As u Perazića dolu.

Nekako se te brojke zaboravljaju, međutim, ti ozbiljni iznosi su na kraju uliveni u ekonomski sistem vaše zemlje. Što se tiče tzv. kolapsa, koji ste spomenuli, želim nešto da pojasnim. U periodu do krize, Crna Gora je bila jedan od lidera u Evropi po nivou direktnih stranih ulaganja po glavi stanovnika, u čemu su veliku ulogu odigrala i ruska ulaganja.

Ali globalna kriza, koja je krenula od bankarskog sistema u SAD, u Crnoj Gori, kao i svuda, “udarila” je po onim sferama gdje su uglavnom ulagane ruske investicije. Došlo je do problema sa završetkom nekih objekata, koji su se, kao i svuda u svjetu, gradili uz korišćenje kredita stranih i domaćih banaka.

I u najrazvijenim svjetskim ekonomijama je pomoć bankama tada pružila država. U Crnoj Gori, koja nije posjedovala sopstvene finansijske rezerve, domaći i strani ulagači su dospjeli u situaciju da budu „sami“ sa krizom. Posljedice su dobro poznate.

Svakako najveće razočarenje je investicija Olega Deripaske u KAP i Rudnike boksita. Predstavnici CEAC-a ovih dana uveliko pregovaraju o izlasku iz KAP-a. Kako to komentarišete?

" Prije svega naglasiću da vi govorite o isključivo komercijalnom projektu, u kojem učestvuju strane zainteresovane za ovakav oblik partnerstva. Ali u KAP-u ruskog investitora čekalo je puno nenajavljenih razočarenja. Da se vratimo na vaše pitanje.

Ključna riječ je pregovori. Drago nam je, što se pregovara. Znači, postoji mogućnost da se pronađe put za rješavanje postojećih problema. KAP mora da radi, da donosi profit u crnogorski budžet, da obezbjeđuje radna mjesta za građane.

Radi postizanja tog cilja je neophodno proučavati sve varijante, i biće izabrana ona, koja će izgledati najprihvatljivija za sve.

Prije 10-tak dana u Crnoj Gori je glavni događaj bio peti sastanak rusko-crnogorskog Komiteta za ekonomsku i trgovinsku saradnju, posebno izjave ministra Sergeja Šojgua. Kakvi su vaši utisci?

" Prema našim ocjenama, i to je podvukao u razgovoru sa mnom pred polijetanje za Moskvu g. Šojgu, ono je bilo veoma uspješno... Kao rezultat zasjedanja je potpisan protokol, gdje su fiksirani svi postignuti dogovori.

Sve možete da saznate iz njegovog teksta. Ali kao primjer ću se osvrnuti samo na jednu temu. Nakon analize u oblasti turizma Komitet je došao do zaključka da je neophodna aktivnija politika u toj oblasti.

Podaci kažu da tokom prvih 9 mjeseci ove godine vašu zemlju je posjetilo oko 235 hiljada ruskih turista. Prošle godine ta brojka je iznosila 150 hiljada. Sada je neophodno ne samo da se zadrži taj rezultat, nego i da se poveća.

Zato je na zasjedanju Komiteta odlučeno da se formira radna grupa za turizam i da se održi u Rusiji uoči naredne turističke sezone velika promocija turističkih kapaciteta Crne Gore.

Koliko su vodeće energetske kompanije iz Rusije kao Inter Rao zaista zainteresovane za izgradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori?

" Odmah bih htio da preciziram. Govorimo ne samo o vodećim energetskim kompanijama iz Rusije, nego o najvećim kompanijama Evrope – Inter RAO EES, VO Tehnopromeksport, RusGidro.

Radi o mogućoj izgradnji većih termoelektrana, hidroelektrana manje snage... Sada se radi na detaljima za realizaciju ovih projekata. Istovremeno želim da podsjetim da u skladu sa strategijom i planom razvoja privrede Crne Gore do 2012. obim investicija u ovu oblast trebalo je da iznosi 980 miliona eura, ali za sada to zbog posljedica globalne krize očigledno zaostaje od planiranih rokova.

Međutim, ruske kompanije, koje imaju veliko iskustvo izgradnje energetskih objekata u bivšoj Jugoslaviji, danas posjeduju neophodne finansijske i tehničke mogućnosti za obostrano korisnu saradnju u ovoj oblasti.

Balkan je uvijek bio „bure baruta“

Da li se slažete sa ocjenama ruskog akademika Jevgenija Primakova, koji je skoro ovdje učestvovao na međunarodnoj konferenciji, da je Balkan “evropsko bure baruta” kojem moguće vrlo brzo predstoji libijski scenario i novi sukobi?

" Nažalost, Balkan je istorijski bio „bure baruta“ Evrope. Sam njegov geopolitički položaj je diktirao ovakvu situaciju. Ovdje je uvijek bila raskrsnica političkih, trgovinskih, ekonomskih i drugih interesa. I danas ima komplikacija.

Postoje jako ozbiljni problemi u BiH, došlo je do još jedne eskalacije napetosti na Kosovu. Uzgred rečeno, na to smo mi upozoravali od samog početka... Praksa pokazuje, da kršenje samo jednog principa međunarodnog prava može izazvati kobnu lančanu reakciju.

Naš pristup je jednostavan i principijelan. Bilo koji problem treba da se rješava kroz pregovore. Siguran sam da je, u savremenom svijetu, apsolutno moguće pronaći kompromisno-ugovorno rješenje bez neproporcionalne i unilateralne primjene sile, više od toga - bez diktata.

Na kraju, iza svake pobjede u ovakvim konfliktima uvijek postoji i poraz – stradanje stotina hiljada civila, uništena ekonomija, čije će obnavljanje zahtijevati decenije, druge strašne posljedice. Smatram, da ne smije da dolazi do ovakvih scenarija".

Ruske investicije za šest mjeseci 45 miliona

Kako vi gledate na budućnost naše ekonomije?

" Govoreći o budućnosti crnogorske ekonomije, neophodno je uzimati u obzir više faktora. Prema mišljenju svjetskih eksperata, svi smo sad pred novim talasom globalne krize. Nažalost, kako pokazuje iskustvo, on ne štedi, ni velike, ni male ekonomije. I za to se treba pripremati, koliko je moguće.

Kao što dobro znate, strane investicije do sada su bile glavni izvor finansiranja crnogorske ekonomije... Usput, samo za prvih šest mjeseci ove godine ruske investicije u crnogorsku ekonomiju su iznosile oko 45 miliona eura.

Ali o tome ovdje nekako nije “popularno” govoriti. Zašto? Postavite ovo pitanje nadležnim osobama. Želim da se vratim na pozitivne stvari. Najperspektivnije oblasti, kao što je bilo navedeno i na petom zasjedanju Komiteta, su turizam i hidroenergetika.

O turizmu sam već govorio. Što se tiče druge tačke, objasniću, posjedujete moćne hidroresurse, od kojih se koristi samo 17 odsto. Ako se iskoristi taj potencijal, Crna Gora može da postane ozbiljan igrač na energetskom tržištu Evrope.

I tu je već dosta uradila Vlada. Primjer su konkretni i interesantni projekti sa susjednim državama, posebno sa Italijom. A naše čuvene energetske kompanije u tome mogu pomoći. Tako da treba pošteno sarađivati, tražiti rješenja za postojeće probleme, i ja sam siguran da ćemo na kraju zajedno to uspjeti.

Fejsbuk je danas saopštio da će novi klaster server društvene mreže - prvi van SAD - biti izgrađen u švedskom gradu na rubu arktičkog pojasa i da će njime
evropskim korisnicima biti omogućen bolji rad sistema.

Nakon što je završio procjenu mogućih lokacija u Evropi, Fejsbuk je danas potvrdio da je zbog hladne klime i pristupa električnoj energiji obližnjih hidrocentrala odabrao grad Lulea u sjevernoj Švedskoj.

Taj korak svjedoči o sve većem širenju te društvene mreže, koja trenutno ima 800 miliona korisnika.  Data centar u Lulei treba da bude završen do 2014.

"Fejsbuk ima više korisnika van SAD nego unutar zemlje", saopštio je zvaničnik Fejsbuka Tom Furlong za Asošijeted pres. "Bilo je vrijeme da se proširimo na Evropu".

Fejsbuk trenutno skladišti podatke na lokacijama u Kaliforniji, Virdžiniji i Oregonu, i u toku je izgradnja još jednog postrojenja u Sjevernoj Karolini.

Data centar će zahtijevati 120 megavati električne energije

Data centar u Lulei, koji će se sastojati od 28.000 kvadratnih metara zgrada servera, treba da bude završen do 2014. Zahtijevaće 120 megavati električne energije, kojom će se snabdijevati iz obližnjih hidrocentrala.

Dizajn konstrukcije predviđa 14 rezervnih generatora sa ukupnim naponom od 40 megavati, za slučaj prekida dotoka energije.

Fejsbuk nije saopštio cijenu te investicije, međutim, zvaničnici grada Lulea su ocijenili da će troškovi konstrukcije iznositi oko pet milijardi kruna (544 miliona eura).