ibi

Zemljoder

INVESTICIJE — Autor ibi @ 13:13

Kako biste nazvali naopaki neboder? Zemljoder?

Fascinantna naopaka piramida od 65 spratova sastojaće se od po 10 spratova za stanove, prodavnice i muzej, a na preostalih 35 nivoa biće kancelarije

Meksičke arhitekte su napravile projekat zgrade koja je nazvana "zemljoder" jer ne ide u visinu kao svaki drugi neboder, već se prostire 300 metara u dubinu zemlje, piše Metro.

Zemljoder će biti sagrađen u centru prijestonice Meksika Sjudad de Mehiku.

 

 

Fascinantna naopaka piramida od 65 spratova sastojaće se od po 10 spratova za stanove, prodavnice i muzej, a na preostalih 35 nivoa biće kancelarije.

Svrha ovakve najblaže rečeno futurističke konstrukcije jeste da se riješi problem nedostatka prostora i zaobiđu ograničenja vezana za visinu novogradnji u najvećoj metropoli zapadne hemisfere.

 


Piter Mank opet hoće gof terene

INVESTICIJE — Autor ibi @ 10:38

ZEMLJIŠTE KOD AERODROMA U TIVTU

Piter Mank opet hoće gof terene

Tivatska kompanija Porto Montenegro, čiji je osnivač Adriatik marinas kanadskog bogataša Pitera Manka, otkupila je tendersku dokumentaciju za pripremu ponude za gradnju golf terena u blizini aerodroma Tivat.

“Vijestima” je ta informacija potvrđena u Vladi.

Tender za dugoročno izdavanje zemljišta nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranco-Bokaprodukt, koje investitor nakon 90 godina može kupiti, objavljen je prošlog utorka i otvoren do 4. novembra.

Tenderska komisija za turizam ostavila je zainteresovanima svega mjesec za pripremu ponude, a poznato je da se Mankova kompanija i tokom pripreme tendera interesovala o uslovima.

Kanadski investitor svojevremeno je ocijenio da su golf tereni u Tivtu, “ključni dio dugoročnog plana u kojem izgradnja kompleksa Porto Montenegro ima cilj da Crnu Goru pretvori u Monako na Jadranu”.

Mank je od 2007. najavljivao Vladi da želi taj projekat, kojim bi zaokružio biznis u Tivtu.

Imovinski sporovi odugovlačili

Međutim, tender za prodaju većinskih akcija Montepranca od oktobra te godine poništen je u februaru 2011. Nijesu uspjeli dvoipogodišnji pregovori sa drugorangiranim konzorcijumom Mankove i kompanije crnogorskog biznismena Duška Kneževića.

Odugovlačili su ih imovinski sporovi nad zemljištem koje je Vlada prodavala za gradnju golf terena. Usred pregovora je pokrenut sudski proces za povraćaj zemljišta privatnim vlasnicima, koje je Monteprancu bilo dato da koristi, a knjiženo je kao državna svojina.

Osim sporova, u tom periodu je bila žestoka finansijska kriza i ponuđač je tražio da obveznicama plati akcije državi, iako je tenderski uslov bio isplata kešom. Za dionice su nudili 16 miliona eura i 85 miliona eura ulaganja.

Limon nije imao garancije

Holandska kompanija Limon je bila prvorangirana, ali je odbijena jer nije obezbijedila garancije za investicije.

Dokumentacija za pripremu ponude po novom modelu za izdavanje 786 hiljada kvadrata imovine Montepranca u zoni Mrčevac, preko puta aerodroma i na svega 700 metara od mora, košta deset hiljada eura. Prostorno-planska dokumentacija namijenila je taj dio Tivta za gradnju golf terena.

Prvobitno je objavljivana prodaja preko milion kvadrata zemljišta.

Učesnik na tenderu mora dokazati finansijsku sposobnost, iskustvo u projektovanju, gradnji i poslovanju velikim i složenim turističkim kompleksima.

Ponuda treba da sadrži razvojni i projektantski koncept za golf kompleks. Ponuđač treba da predloži strukturu i iznos godišnje zakupnine, koja ne može biti niža od 15 centi po kvadratu.

Obavezan je da dostavi investicioni program u kojem se precizno navodi dinamika ulaganja i planirani izvor kapitala.

Jeftino dobio Arsenal, „debelo” zaradio

Mankovi partneri u projektu gradnje nautičkog naselja u Tivtu su jedna od najuticajnijih jevrejskih porodica u svijetu Rotšild i ruski tajkun Oleg Deripaska.

To su prvo objavili kanadski mediji. Prva jahta, vezana za gat u Tivatskom zalivu, upravo je Deripaskina luksuzna “ploveća palata” - Queen K.

U Tivtu je sredinom 2009. godine otvoren prvi dio marine za mega-jahte i ekskluzivnog nautičko-turističkog kompleksa Porto Montenegro.

Ulaganje se isplatilo jer je samo od prodaje stanova luksuznih zgrada investitor “debelo” zaradio.

Gradilo se na imovini vojnog brodogradilišta Arsenal, koje je Mank preuzeo za 3,2 miliona eura, obavezujući se na investicije od 106 miliona eura.

Bivši premijer Milo Đukanović je krajem oktobra 2006. potpisao privatizacioni ugovor sa of-šor firmom PM Sekjuritis, a godinu kasnije kanadski bogataš je samo od prodaje doka zaradio pet miliona eura.


radovi na Zavali

INVESTICIJE — Autor ibi @ 03:00

DVIJE GODINE ZIMSKOG SNA

Neizvjesno da li će radovi na Zavali konačno početi

Iako građevinska sezona za najelitniji dio budvanske rivijere, onaj tik uz obalu, zvanično počinje 1. oktobra, još je neizvjesno da li će izgradnja apartmanskog naselja “Astra Montenegro“ na Zavali, poslije gotovo dvogodišnjeg zimskog sna, napokon početi.

Po svemu sudeći, ruski “Miraks”, koji je u nekoliko navrata najavljivao da je “preživio finansijsku krizu”, te da se oporavio i pronašao novac za završetak naselja, ni ove građevinske sezone neće nastaviti radove.

Prevareni kupci, njih 86, odlučili su na skupštini da formiraju Udruženje investitora “Astra Montenegro” (AMIA).

Kako je “Vijestima” rečeno, cilj i zadatak Udruženja je da lobira interese kupaca, štiti ulaganja i pronalazi načine da se objekat završi putem samofinansiranja.

Međutim, glavna prepreka za dalji razvoj projekta i njegovo finansiranje ostaje pravni prenos prava u korist AMIA, a iz “Miraksa” na svaki način izbjegavaju i blokiraju donošenje pozitivne odluku o tom pitanju.

Trebalo da bude završeno 2009.

U rezultatu redovnih pregovaračkih aktivnosti u julu 2010. između osnivača kompanije Sergeja Polonskog i AMIA postignut je sporazum o prenosu kontrole nad projektom, koja će omogućiti korisnicima da nastave izgradnju nezavisno i osigurati bezbjedno finansiranje projekta.

Međutim, “Mirax” ipak nije udovoljio uslovima pregovora, a ta činjenica prisilila je prevarene kupce da ponovo sazovu skupštinu.

Prvi stanovnici tog jedinstvenog grada, koji su platili svoje kvadrate na pjeni od mora, trebali su da dobiju stanove u 2009. godini, a kupovali su ih po astronomskim cijenama, plaćajući kvadrat vile od 6.000 do 8.000 eura.

“Radi praktičnosti rada s klijentima“, prodajom se bavila firma “Astra Montenegra Trade”, koju je osnovao “Mirax”, sa veoma simboličnim upisanim kapitalom od jednog eura.

Za neposrednu izgradnju je angažovana uspješna i u zemlji poznata firma „Montera“.

Ponovno buđenje se čeka

Zbog “sticaja okolnosti”, odnosno krize, u junu 2009. izgradnja je zaustavljena. Gradilište je zapečaćeno, a više od 500 radnika poslato je kućama. Od tada pa do danas gradilište je pusto, a po koji radnik obezbjeđenja sprečava ulaz na taj privatni posjed.

I dok se kupci još bore za uknjižbu nad vilama, te sa višemilionskim dugovanjima prema bankama koje je “Miraks” ostavio za sobom, dotle ostaje nejasno da li će, kako je ranije najavljivano, 1. oktobar zaista biti “dan ponovnog buđenja Zavale”.

Prema riječima Polonskog, pokušaj za privlačenje ulaganja za dovršetak izgradnje, kompanija “Mirax” preduzimala u više navrata, ali svaki put sticaj okolnosti nije dopuštao pokretanje izgradnje, a rokovi su se pomjerali.

U međuvremenu, nekonzervirani objekat bez nadzora je došao u zapušteno stanje.

Neisplaćene zarade osoblju projekta, neplaćeni porezi, dugovanja generalnom izvođaču i porast nezadovoljstva približavali su proces bankrotstva “Astre Montenegro”.

Polonski poslao Korolja

Prema informacijama “Vijesti”, posljednji sastanak održan je 18. septembra, ali se Polonski nije pojavio.

Umjesto njega, na sastanak sa prevarenim kupcima došao je potpredsjednik “Miraxa” Dmitrij Korolj, koji je potvrdio činjenicu finansijske pronevjere i nenamjenske potrošnje od 36 miliona eura u balkanskom projektu, ali i finansijski neuspjeh kompanije “Mirax” i nesposobnost za skorašnji nastavak izgradnje.


dogodine stabilan priliv ruskog kapitala u Crnu Goru

INVESTICIJE — Autor ibi @ 14:59

Gost Pobjede: Dr Željko Bogetić glavni ekonomista i koordinator za ekonomsku politiku Svjetske banke za Rusku Federaciju

I dogodine stabilan priliv ruskog kapitala u Crnu Goru

Od avgusta 2011. godine, rizici za svjetsku privredu vidno rastu. Zbog toga, svaka zemlja mora realno da procijeni sopstvenu ranjivost na moguće nove privredne udare i pripremi rezervni paket mjera, prije svega fiskalnih I finansijskih, za slučaj da budu potrebne.

 

PODGORICA - Ne očekujem da će naredne godine značajno opasti broj turista i priliv od turizma i kapitala iz Rusije u Crnu Goru s obzirom na dalji očekivani umjereni rast ruske privrede, kazao je u intervjuu za Pobjedu dr Željko Bogetić, glavni ekonomista i koordinator za ekonomsku politiku Svjetske banke za Rusku Federaciju.

 

POBJEDA - Ruska privreda ima značajan upliv na priliv prihoda od turizma i kapitala u Crnoj Gori, tako da iz našeg ugla nije nevažno kakva je kratkoročna perspektiva ekonomije ove zemlje?

 

BOGETIĆ - Kratkoročna ekonomska i fiskalna situacija u Rusiji je sada povoljna, kako zbog visokih cijena nafte tako i zbog očekivanog, skoro nultog budžetskog deficita u ovoj godini. Već dvije godine nakon krize, ruska privreda nastavlja da raste umjerenim tempom od oko 4 odsto godišnje. Nezaposlenost je pala na 6,5 odsto, a sa veoma niskim javnim dugom i jakim bilansom na spoljnjem računu tekućih transakcija od oko 70 milijardi dolara i međunarodnim rezervama od preko 500 milijardi dolara, Rusija nema većih makroekonomskih pritisaka u ovom trenutku. Bankarski sektor je danas otporniji na nove udare nego prije krize uprkos preostalim strukturnim problemima.

Međutim, i pored povoljne situacije, pri oštrom porastu spoljnjih rizika, porasla je vjerovatnoća pada cijena nafte i usporavanja privrednog rasta. Veliki nenaftni deficit (deficit budžeta koji isključuje volatilne prihode od nafte) je i dalje visok, oko 11 odsto društvenog proizvoda, u odnosu na poželjni nivo od oko 4,5 odsto koji bi, idealno, Rusija trebalo dugoročno da održava. Stoga, fiskalna situacija, ipak, zahtijeva fiskalno prilagođavanje na srednji rok kako bi se smanjila osjetljivost ruskog budžeta na nove spoljnje udare, obnovio ruski Fond fiskalnih rezervi i postepeno smanjio nenaftni budžetski deficit ka dugoročno održivom nivou.

Stoga, u ovom baznom scenariju, s obzirom na očekivani, dalji umjereni rast ruske privrede, ne bih očekivao neki veći pad potencijalnog broja turista i priliva od turizma i kapitala iz Rusije u sljedećoj godini.

 

POBJEDA - Rizici u svjetskoj privredi u posljednje vrijeme naglo rastu a privredni rast usporava?

 

BOGETIĆ - Da, rizici za globalni rast, posebno u razvijenim zemljama, naglo su porasli od avgusta ove godine. Dramatično smanjenje suverenog rejtinga SAD-a, sporiji privredni rast od očekivanog u Americi i EU u prvoj polovini ove godine, zajedno sa novim potresima na globalnim berzama kao i neizvjesnosti vezane za evropsku krizu duga rezultirali su smanjenjem projekcija globalnog privrednog rasta. U zemljama sa visokim nivoom društvenog proizvoda, sada se očekuje rast od samo 1,6 odsto 2011. godine, što predstavlja značajno usporavanje u poređenju sa 2,7 odsto u 2010. godini. To odražava slabu domaću tražnju i preostale probleme u finansijskom sektoru ovih zemalja.

Zbog toga su monetarne vlasti u SAD-u i EU signalizirale bojazan za budući privredni rast i svoju spremnost da obezbijede povoljne monetarne uslove na duži period nego što je to bilo planirano prije eskalacije rizika. Na septembarskom sastanku ministara finansija i guvernera centralnih banaka zemalja G7 u Marselju ustanovljeno je vidno usporavanje globalnog rasta kao i spremnost ovih zemalja za snažan i koordinisani međunarodni paket mjera kao odgovor na ove izazove.

Sa druge strane, slabljenje privrednog rasta u zemljama u razvoju, odnosno zemljama sa niskim i srednjim nivoom društvenog proizvoda, je još uvijek manje izraženo. Očekuje se da će privredni rast ove grupe zemalja koji je bio viši od 7 odsto u 2010. godini, pasti na oko 6 odsto u ovoj godini, što naglašava zavisnost globalnog rasta od zemalja u razvoju, posebno Kine. Sa rastućim rizicima i neizvjesnošću, kao i potresima na globalnim berzama, priliv kapitala u zemlje u razvoju, međutim, je pao na najniži nivo tokom posljednjih 10 mjeseci. Priliv po osnovu bankarskih kredita je pao na samo 8 milijardi dolara tokom jula 2011. godine što predstavlja drugi najniži nivo od kriznog perioda januar-mart 2009.

Cijene sirovina, posebno nafte, koje su počele da padaju od februara 2011, su ubrzale pad tokom ljetnjih mjeseci zbog očekivane slabije tražnje na globalnom planu.

 

 

POBJEDA: Ekonomski rizici, neizvjesnost i potresi kuda vode globalni privredni rast?

 

BOGETIĆ: Nakon rasta od 3,8 odsto tokom 2010. godine, globalni privredni rast se sada značajno usporava na oko 2,8 odsto ove godine. Slabija globalna tražnja će smanjiti i pritiske na tražnju za naftom što će se odraziti na blagi pad cijena nafte. Pod pretpostavkom da ne dođe do daljeg pogoršanja u američkoj i evropskoj privredi do kraja ove i 2012. godine (što nije garantovano), globalni rast bi se učvrstio sljedeće godine na 3,2 odsto u skladu sa postepenim slabljenjem negativnih efekata sadašnje neizvjesnosti i sa učvrsšćivanjem pozitivnih efekata intenzivnije rekonstrukcije u Japanu posle katastrofalnog zemljotresa. Kako se ove ključne razvijene privrede SAD, EU i Japana budu približavale svojim potencijalnim putanjama rasta, to će pozitivno uticati i na održanje privrednog rasta i u zamljama u razvoju.

 

 

POBJEDA: Hoce li globalna desavanja usporiti privredni rast u Rusiji ove i sljedeće godine?

 

BOGETIĆ: U ovim uslovima, projekcija rasta ruskog realnog društvenog proizvoda je smanjena za 2011. godinu. Uprkos negativnom uticaju usporavanja globalne tražnje za proizvode koji ulaze u spoljnju trgovinu (posebno industrijska proizvodnja), relativno visoke cijene nafte i niska zaposlenost bi trebalo da podrže robustan rast domaće potrošnje koja će, na taj način, podspješiti ukupni rast u drugoj polovini 2011. godine.

Očekujem zato da će ruska privreda rasti po stopi od 4 odsto u 2011. godini, što je nešto manje od 4,4 odsto koliko je bilo očekivano prije najnovije eskalacije globalnih rizika. To znači usporavanje ali i umjereni rast. Tokom 2012. godine, sa približavanjem stvarnog realnog proizvoda potencijalnom, sa završetkom ciklusa obnove industrijskih zaliha, te nižim cijenama nafte i slabijom spoljnjom tražnjom, rast bi mogao biti nešto sporiji, oko 3,8 odsto. Očekuje se da će se situacija sa nezaposlenošću poboljšati i postepeno konvergirati ka stabilnoj, srednjoročnoj stopi nezaposlenosti od oko 6 do 6,5 odsto.

 

Moska relativno otporna na Solun

 

POBJEDA: Kako će se, po Vašem očekivanju, kriza duga u Grčkoj i drugim zaduženim zemljama reflektovati na Rusiju?

 

BOGETIĆ: Direktni uticaj na Rusiju je ograničen, iz dva razloga. Kao prvo, izloženost ruske privrede na spoljnu trgovinu sa visoko zaduženim evropskim zemljama relativno je ograničena, što će smanjiti uticaj mogućeg pogoršanja krize u Rusiji kroz spoljnotrgovinski kanal. Drugo, finansijski kanal transmisije spoljnjih udara na rusku privredu će takođe biti ublažen. Ruske banke ne drže značajne količine suverenih obligacija visoko zaduženih evropskih zemalja u svojim bilansima. Ali, to ne znači da tradicionalni kanali uticaja kao što su cijene nafte, tokovi kapitala i likvidnost, neće biti prisutni.

 

Fiskalnim i finansijskim paketom protiv spoljnih udara

 

POBJEDA - Crna Gora je visoko uvozno zavisna i kao mala ekonomija osjetljiva na spoljne uticaje. Kako da se naša i druge privrede u evropskom okruženju bore sa uticajem rastucih rizika u svjetskoj ekonomiji?

 

BOGETIĆ - Po izloženom scenariju, i dalje vidim rast svjetske i postepeni oporavak evropske privrede i takođe, moguće postepeno razrješenje problema grčkog duga. Ipak, rizici pogoršanja situacije u Evropi i svijetu svakako rastu. Njihov uticaj na okruženje variraće od zemlje do zemlje u zavisnosti od snage kanala transmisije spoljnjih udara na ove privrede kao i kvaliteta njihove trenutne budžetske situacije i bankarskih sistema.

Privrede koje u većoj mjeri zavise od spoljnje trgovine ili izloženosti grčkom bankarskom sistemu ili eventualno drugim sistemima koji su izloženi grčkom, bi mogle biti izložene većim udarima kroz smanjenje spoljno trgovinskih tokova i kapitala i pogoršanje portfolia bankarskog sistema. Stoga, u ovim uslovima visoke neizvjesnosti, svaka zemlja mora realno procijeniti sopstvenu ranjivost na nove ekonomske udare i da, u skladu sa tim ocjenama, pripremi rezervni paket mjera (prije svega fiskalnih i finansijskih) za slučaj da one budu potrebne. Uopšte, jedna od osnovnih pouka globalne krize je da su zemlje sa fiskalno snažnim privredama, budžetskim rezervama i dobro kapitalizovanim i regulisanim bankarskim sistemima, u daleko boljoj poziciji da odgovore na izazove spoljnjih udara i da nastave rast privrede, zaposlenosti i životnog standarda i u otežanim spoljnjim uslovima.


«Prethodni   1 2

Powered by blog.rs