Ozbiljna prepreka za investitore u Crnoj Gori, i to ne samo ruske, je veliko odugovlačenje procedura u vezi sa izdavanjem brojnih dozvola od nadležnih organa, stalno pomjeranje rokova usvajanja urbanističkih planova i drugih zakonskih propisa.

Što brže vaše institucije pređu na praksu operativnijeg donošenja odluka, time će se povećati i investiciona privlačnost vaše zemlje. Govorim to, sa nadom na razumijevanje, rekao je u intervjuu „Vijestima“ ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori Andrej Nesterenko.

Proteklih nekoliko godina propale su, ili pred potpunim kolapsom, skoro sve najvažnije investicije državljana Rusije u Crnoj Gori (Zavala, Kombinat aluminijuma, hotel Otrant – Ulcinj, Novi Prvoborac,). Kako to komentarišete i šta mislite kako će to uticati na dalju privrednu saradnju?

" Oprostite, ali ne bih se ja složio sa ovakvom tezom. Između naših zemalja postoje posebni odnosi. Kao što znate, ove godine zajedno sa Crnogorcima obilježavamo 300-tu godišnjicu uspostavljanja prvih političkih kontakata Rusije i Crne Gore.

Iza te brojke stoje viševjekovne tradicije bratstva, prijateljstva, uzajamne pomoći. U najtežim trenucima istorije su narodi naših zemalja bili zajedno... Ove godine je održano više posjeta i manifestacija da se podsjete koliko su bliski i prijateljski odnosi među nama.

Ne mogu, a da ne kažem, da u ovakvoj pozitivnoj atmosferi pomalo čudno izgledaju izjave pojedinih ovdašnjih političara, koje stvaraju lažnu sliku o Rusiji.

Ne želim da budem oštar, ali se već neko vrijeme u nekim ovdašnjim medijima daje informacija koja ostavlja trag neke svjesne kampanje. O očiglednim uspjesima niko ne govori, iako njih ima.

Više od 5 godina (od oktobra 2006) na crnogorskom tržištu sigurno radi kompanija „Lukoil-Montenegro“, koja već posjeduje 10 benzinskih stanica. Htio bih da podvučem da kvalitet servisa i obim usluga kompanije odgovara najvećim zahtjevima ove oblasti biznisa. Zašto niko o tome ovdje ne piše?

Drugi primjer je kompanija „Metropol“, koja planira izgradnju elitnog hotelsko-turističkog kompleksa na ostrvu Sv. Marko u Boki Kotorskoj, čija je vrijednost više od 300 miliona eura.

U skladu sa zakonodavstvom Crne Gore priprema se neophodna dokumentacija i već se očekuje dozvola za početak građevinskih radova. Mislim da pristup kompanije „Metropol“, kada je kvalitet realizacije projekta iznad njene brzine, treba da postane primjer za sve strane investitore.

Treće. Od jula 2010. godine u Crnoj Gori radi Asocijacija rusko-crnogorske investicione saradnje, koja ujedinjuje velike ruske kompanije i koja je uspjela da jako napreduje u privlačenju ozbiljnih ruskih investitora u najrazličitije sektore privrede Crne Gore, prije svega u oblast energetike...I tako dalje.

Sada o onim primjerima koje ste vi naveli. Htio bih da podsjetim da je samo u projekat „Zavala“ ruski investitor uložio oko 108 miliona eura, 12,5 miliona u Otrant, više od 50 miliona u hotel As u Perazića dolu.

Nekako se te brojke zaboravljaju, međutim, ti ozbiljni iznosi su na kraju uliveni u ekonomski sistem vaše zemlje. Što se tiče tzv. kolapsa, koji ste spomenuli, želim nešto da pojasnim. U periodu do krize, Crna Gora je bila jedan od lidera u Evropi po nivou direktnih stranih ulaganja po glavi stanovnika, u čemu su veliku ulogu odigrala i ruska ulaganja.

Ali globalna kriza, koja je krenula od bankarskog sistema u SAD, u Crnoj Gori, kao i svuda, “udarila” je po onim sferama gdje su uglavnom ulagane ruske investicije. Došlo je do problema sa završetkom nekih objekata, koji su se, kao i svuda u svjetu, gradili uz korišćenje kredita stranih i domaćih banaka.

I u najrazvijenim svjetskim ekonomijama je pomoć bankama tada pružila država. U Crnoj Gori, koja nije posjedovala sopstvene finansijske rezerve, domaći i strani ulagači su dospjeli u situaciju da budu „sami“ sa krizom. Posljedice su dobro poznate.

Svakako najveće razočarenje je investicija Olega Deripaske u KAP i Rudnike boksita. Predstavnici CEAC-a ovih dana uveliko pregovaraju o izlasku iz KAP-a. Kako to komentarišete?

" Prije svega naglasiću da vi govorite o isključivo komercijalnom projektu, u kojem učestvuju strane zainteresovane za ovakav oblik partnerstva. Ali u KAP-u ruskog investitora čekalo je puno nenajavljenih razočarenja. Da se vratimo na vaše pitanje.

Ključna riječ je pregovori. Drago nam je, što se pregovara. Znači, postoji mogućnost da se pronađe put za rješavanje postojećih problema. KAP mora da radi, da donosi profit u crnogorski budžet, da obezbjeđuje radna mjesta za građane.

Radi postizanja tog cilja je neophodno proučavati sve varijante, i biće izabrana ona, koja će izgledati najprihvatljivija za sve.

Prije 10-tak dana u Crnoj Gori je glavni događaj bio peti sastanak rusko-crnogorskog Komiteta za ekonomsku i trgovinsku saradnju, posebno izjave ministra Sergeja Šojgua. Kakvi su vaši utisci?

" Prema našim ocjenama, i to je podvukao u razgovoru sa mnom pred polijetanje za Moskvu g. Šojgu, ono je bilo veoma uspješno... Kao rezultat zasjedanja je potpisan protokol, gdje su fiksirani svi postignuti dogovori.

Sve možete da saznate iz njegovog teksta. Ali kao primjer ću se osvrnuti samo na jednu temu. Nakon analize u oblasti turizma Komitet je došao do zaključka da je neophodna aktivnija politika u toj oblasti.

Podaci kažu da tokom prvih 9 mjeseci ove godine vašu zemlju je posjetilo oko 235 hiljada ruskih turista. Prošle godine ta brojka je iznosila 150 hiljada. Sada je neophodno ne samo da se zadrži taj rezultat, nego i da se poveća.

Zato je na zasjedanju Komiteta odlučeno da se formira radna grupa za turizam i da se održi u Rusiji uoči naredne turističke sezone velika promocija turističkih kapaciteta Crne Gore.

Koliko su vodeće energetske kompanije iz Rusije kao Inter Rao zaista zainteresovane za izgradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori?

" Odmah bih htio da preciziram. Govorimo ne samo o vodećim energetskim kompanijama iz Rusije, nego o najvećim kompanijama Evrope – Inter RAO EES, VO Tehnopromeksport, RusGidro.

Radi o mogućoj izgradnji većih termoelektrana, hidroelektrana manje snage... Sada se radi na detaljima za realizaciju ovih projekata. Istovremeno želim da podsjetim da u skladu sa strategijom i planom razvoja privrede Crne Gore do 2012. obim investicija u ovu oblast trebalo je da iznosi 980 miliona eura, ali za sada to zbog posljedica globalne krize očigledno zaostaje od planiranih rokova.

Međutim, ruske kompanije, koje imaju veliko iskustvo izgradnje energetskih objekata u bivšoj Jugoslaviji, danas posjeduju neophodne finansijske i tehničke mogućnosti za obostrano korisnu saradnju u ovoj oblasti.

Balkan je uvijek bio „bure baruta“

Da li se slažete sa ocjenama ruskog akademika Jevgenija Primakova, koji je skoro ovdje učestvovao na međunarodnoj konferenciji, da je Balkan “evropsko bure baruta” kojem moguće vrlo brzo predstoji libijski scenario i novi sukobi?

" Nažalost, Balkan je istorijski bio „bure baruta“ Evrope. Sam njegov geopolitički položaj je diktirao ovakvu situaciju. Ovdje je uvijek bila raskrsnica političkih, trgovinskih, ekonomskih i drugih interesa. I danas ima komplikacija.

Postoje jako ozbiljni problemi u BiH, došlo je do još jedne eskalacije napetosti na Kosovu. Uzgred rečeno, na to smo mi upozoravali od samog početka... Praksa pokazuje, da kršenje samo jednog principa međunarodnog prava može izazvati kobnu lančanu reakciju.

Naš pristup je jednostavan i principijelan. Bilo koji problem treba da se rješava kroz pregovore. Siguran sam da je, u savremenom svijetu, apsolutno moguće pronaći kompromisno-ugovorno rješenje bez neproporcionalne i unilateralne primjene sile, više od toga - bez diktata.

Na kraju, iza svake pobjede u ovakvim konfliktima uvijek postoji i poraz – stradanje stotina hiljada civila, uništena ekonomija, čije će obnavljanje zahtijevati decenije, druge strašne posljedice. Smatram, da ne smije da dolazi do ovakvih scenarija".

Ruske investicije za šest mjeseci 45 miliona

Kako vi gledate na budućnost naše ekonomije?

" Govoreći o budućnosti crnogorske ekonomije, neophodno je uzimati u obzir više faktora. Prema mišljenju svjetskih eksperata, svi smo sad pred novim talasom globalne krize. Nažalost, kako pokazuje iskustvo, on ne štedi, ni velike, ni male ekonomije. I za to se treba pripremati, koliko je moguće.

Kao što dobro znate, strane investicije do sada su bile glavni izvor finansiranja crnogorske ekonomije... Usput, samo za prvih šest mjeseci ove godine ruske investicije u crnogorsku ekonomiju su iznosile oko 45 miliona eura.

Ali o tome ovdje nekako nije “popularno” govoriti. Zašto? Postavite ovo pitanje nadležnim osobama. Želim da se vratim na pozitivne stvari. Najperspektivnije oblasti, kao što je bilo navedeno i na petom zasjedanju Komiteta, su turizam i hidroenergetika.

O turizmu sam već govorio. Što se tiče druge tačke, objasniću, posjedujete moćne hidroresurse, od kojih se koristi samo 17 odsto. Ako se iskoristi taj potencijal, Crna Gora može da postane ozbiljan igrač na energetskom tržištu Evrope.

I tu je već dosta uradila Vlada. Primjer su konkretni i interesantni projekti sa susjednim državama, posebno sa Italijom. A naše čuvene energetske kompanije u tome mogu pomoći. Tako da treba pošteno sarađivati, tražiti rješenja za postojeće probleme, i ja sam siguran da ćemo na kraju zajedno to uspjeti.

Vreme je za jesenje radove u bašti, pa ako želite da na proljeće imate dvorište na kome će vam svi zavidjeti, evo savjeta.

Posljednja kosidba

Sa travnjaka obavezno uklanjajte opalo lišće kako bi mogao da diše i da dobija dovoljno svjetlosti.

Travu pokosite posljednji put u ovoj godini, i to kad je vrijeme suvo.

 

Pažljivo orezujte

Jesen je idealan period i za orezivanje baštenskih biljaka, jedino izbjegavajte orezivanje četinara da ne bi došlo do izmrzavanja mladih izdanaka.

Dok ne počnu prvi mrazevi, uredite žive ograde, a precvjetale biljke sklone izmrzavanju unesite unutra.

Biljka za vatromet boja

Nandina domestica je zimzeleni žbun čiji listovi u jesen dobijaju jarke boje i dekorativne tamne plodove.

Jedan je od najljepših ukrasa u bašti, a na jedan metar dužne sade se dvije biljke.

Posadite drvo

Na mjestu koje želite da istaknete ili ako želite zaklon od okolnih objekata, najbolje je posaditi drvo.

Za to je idealno lišćarsko stablo Liqidambar styraciflua, koje u jesen baštu oplemenjuje paletom predivnih boja.

Raste od 10 do 12 metara u visinu, a krošnja se širi od pet do šest metara.

Od ponedjeljka će na svijetu živjeti tačno sedam milijardi ljudi, a francuski demograf Kristo Žilmoto upozorava da će život na zemlji postati nesiguran zbog agresivnih neženja koji će se boriti za mlade.

Taj "trend" mogao bi posebno da pogoditi države kao što su Indija i Kina, u kojima roditelji biraju pol djeteta i pritom često djevojčice abortiraju ili čak ubijaju odmah po rođenju, stoga mnogi upozoravaju da će problem manjka punoljetnih žena tokom narednih 50 godina biti jednako velik problem kao i klimatske promjene, piše AFP.

"Ne samo da će se ti muškarci ženiti stariji, već će biti i mnogo više neženja. To će biti vrlo bitna promjena u državama gdje svako želi da se vjenča", kaže Žilmoto.

Prirodnim se smatra da se na svakih 104 do 106 muškaraca rodi 100 žena, a svako bitno odstupanje od tih brojki pripisuje se nekim drugim neprirodnim faktorima.

Demografi tvrde kako u ovom trenutku u svijetu "nedostaje" čak 160 miliona žena kao rezultat tradicionalnog preferiranja sinova, smanjene plodnosti i dostupnosti pilula za prenatalnu kontracepciju U Indiji i Vijetnamu statistika je takva da se na 112 dječaka rodi 100 djevojčica. U Kini je odnos skoro 120 prema 100 u korist dječaka, a u pojedinim mjestima odstupanje je i veće. Stručnjaci upozoravaju i da se taj trend širi i na južni Kavkaz gdje Azerbejdžan, Gruzija i Armenija imaju odnos 115 naprema 100, a drugačije nije ni u najbližem okruženju, Srbiji i BiH.

Demografi tvrde kako u ovom trenutku u svijetu "nedostaje" čak 160 miliona žena kao rezultat tradicionalnog preferiranja sinova, smanjene plodnosti i dostupnosti pilula za prenatalnu kontracepciju. Procjenjuje se da se u Indiji svake godine oko pola miliona žena podvrgne abortusu zbog činjenice da nose žensku djecu.

Uz sva nagađanja, mnogi navode i da će u takvom sistemu manjka žena doći do poliandrije, kada žena može da ima više zakonitih muškaraca, ali i procvata seksualnog turizma. Pesimisti tvrde da će to dovesti do strašnog scenarija u kojem će u takvim državama porasti broj "seksualnih predatora".

Isto tako, politolozi Valeri Hadson i Andrea den Boer smatraju da će azijske države sa previše muškaraca predstavljati sigurnosnu prijetnju za zapadne države.

"Države sa nesrazmjernim odnosom između polova mogu da budu vođene samo autoritarno uz suzbijanje nasilja "kod kuće" i izvoza u inostranstvo kroz kolonizaciju i rat", tvrde one.

Fejsbuk je danas saopštio da će novi klaster server društvene mreže - prvi van SAD - biti izgrađen u švedskom gradu na rubu arktičkog pojasa i da će njime
evropskim korisnicima biti omogućen bolji rad sistema.

Nakon što je završio procjenu mogućih lokacija u Evropi, Fejsbuk je danas potvrdio da je zbog hladne klime i pristupa električnoj energiji obližnjih hidrocentrala odabrao grad Lulea u sjevernoj Švedskoj.

Taj korak svjedoči o sve većem širenju te društvene mreže, koja trenutno ima 800 miliona korisnika.  Data centar u Lulei treba da bude završen do 2014.

"Fejsbuk ima više korisnika van SAD nego unutar zemlje", saopštio je zvaničnik Fejsbuka Tom Furlong za Asošijeted pres. "Bilo je vrijeme da se proširimo na Evropu".

Fejsbuk trenutno skladišti podatke na lokacijama u Kaliforniji, Virdžiniji i Oregonu, i u toku je izgradnja još jednog postrojenja u Sjevernoj Karolini.

Data centar će zahtijevati 120 megavati električne energije

Data centar u Lulei, koji će se sastojati od 28.000 kvadratnih metara zgrada servera, treba da bude završen do 2014. Zahtijevaće 120 megavati električne energije, kojom će se snabdijevati iz obližnjih hidrocentrala.

Dizajn konstrukcije predviđa 14 rezervnih generatora sa ukupnim naponom od 40 megavati, za slučaj prekida dotoka energije.

Fejsbuk nije saopštio cijenu te investicije, međutim, zvaničnici grada Lulea su ocijenili da će troškovi konstrukcije iznositi oko pet milijardi kruna (544 miliona eura).

Prijetnja od međuetničkog i međuvjerskog sukoba i dalje je aktuelna na prostoru Balkana, koji stručnjaci nazivaju „evropskim buretom baruta“, što znači da bi se mogao ponoviti libijski scenario, kazao je bivši ruski premijer i član Ruske akademije nauka Jevgenij Primakov, prenio je Interfaks.

Pozivajući se na članak zasnovan na njegovom govoru koji je ruska „Nezavisna gazeta“ objavila juče, Interfaks je naveo da je Pimakov govorio na međunarodnoj konferenciji u Crnoj Gori koja je održana 17. oktobra, mada se iz teksta ne može vidjeti o kom je događaju riječ.

„Strahujem da bi NATO operacija u Libiji mogla baciti sjenku na Balkan. Takav scenario nije toliko nerealan i moraju se naći načini da se to izbjegne“, kazao je Primakov koji je tokom duge karijere bio i ministar inostranih poslova, kao i šef obavještajne službe.

Rizik na Kosovu i u BiH

„Presedan koji je NATO napravio sa operacijom u Libiji je izuzetno opasan naročito za turbulentne regione i zemlje čija politika ne ispunjava želje NATO-a“, ocijenio je i dodao da „prijetnja od međuetničkih i međuvjerskih sukoba na Balkanu uglavnom postoji na Kosovu i u Bosni i Hercegovini“.

Rusija „ne priznaje nezavisnost Kosova i Metohije“ i tu teritoriju smatra „organskim dijelom Srbije“

Primakov je kao primjer naveo sukobe između Srba sa sjevera Kosova i pripadnika KFOR koji „žele da odvoje kosovske Srbe od Srbije i da otvore carinske punktove na nepostojećoj granici“.

Primakov je podsjetio na stav koji je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov iznio na sastanku sa generalnim sekretarom NATO Andreasom Fog Rsmusenom u septembru.

Lavrov je tom prilikom snažno odbacio mišljenje da bi Libija mogla postati „model za budućnost“, naveo je Interfaks.

Primakov je kazao da postoje realne šanse da se podjelom Kosova izbjegnu tenzije

Rusija ima principijelan stav o „problematičnim zonama“ koje datiraju od raspada bivše Jugoslavije, naveo je akademik. Ona „ne priznaje nezavisnost Kosova i Metohije“ i tu teritoriju smatra „organskim dijelom Srbije“.

„Ako Zapad podržava otcjepljenje kosova od Srbije zbog independističkih zahtjeva lokalnih Albanaca, zašto se takav princip ne primijeni i na kompaktne srpske oblasti na sjeveru Kosova i Metohije“, zapitao se Primakov.

On je kazao da postoje realne šanse da se podjelom Kosova izbjegnu tenzije.

Moskva nije protiv EU integracija

Rusija se takođe protivi transformaciji Bosne i Hercegovine u unitarnu državu tvrdeći da ovakva transformacija ne bi bila u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

 

Moskva je savršeno svjesna razloga zbog kojih balkanske zemlje žele da se pridruže EU

„Ukoliko govorimo o razvoju Dejtonskog sporazuma, očito je neophodno da ojačamo suverena prava bosanskih Srba, Hrvata i muslimana unutar okvira bosne i Hercegovine. Svaki drugi način bi doveo do krvoprolića“, smatra Primakov.

Bivši ruski premijer je poručio da oni koji misle da se Rusija protivi prijemu balkanskih zemalja u Evropsku uniju, namjerno ili nenamjerno, izvrću njene stavove.

„Moskva je savršeno svjesna razloga zbog kojih balkanske zemlje žele da se pridruže EU.

Istovremeno, Rusija nastoji da spriječi slabljenje njenih ekonomskih, kulturnih i političkih veza sa balkanskim zemljama time što će se one pridružiti EU“, objasnio je Primakov.

Problemi sa vjetrobranskim staklom primijećeni su još dok je avion bio na pisti, dakle prije nego što je poletio, no tehničari su odobrili let nakon što su vjetrobransko staklo zalijepili nekom vrstom samoljepljive trake, piše Dejli mejl.

Putnici su u nevjerici gledali 'rješenje' tehničara, ali je let odobren pa je avion poletio. No, nakon 20 minuta pilot je putnicima saopštio da se vraćaju na aerodrom.

Navodno se osoblje aviona zabrinulo zbog čudnih zvukova koje su čuli u kabini.

"Pilot je mogao da bude isisan iz kabine usred leta, u slučaju da se staklo odvojilo", prokomentarisao je bivši pilot, Džon Gantrip

"Vidio sam da ti momci lijepe vjetrobransko staklo nečim što je izgledalo kao široki selotejp.

Bili smo gore kad je pilot rekao da se vraćamo zbog oštećenja na vjetrobranskom staklu", ispričao je uzrujani tridesettrogodišnji putnik Entoni Nil.

Bivši pilot Džon Gantrip za Dejli mejl je, komentarišući spornu situaciju, rekao da se mogla dogoditi katastrofa.

"Pilot je mogao da bude isisan iz kabine usred leta, u slučaju da se staklo odvojilo", upozorio je on.

Ova vijest će definitivno osramotiti 'low-cost' avionsku kompaniju "Ryanair", ali vjerovatno i natjerati da obnove flotu, što je nedavno najavio i njen direktor, Majkl O'Liri.

O'Liri je najavio obnovu i proširenje flote za 200 do 300 aviona, čime bi broj putnika povećali sa 70 na 130 miliona.

Dok su se pripremali za obnovu palate u italijanskom gradu Modeni, radnici su sasvim slučajno otkrili grobnicu u kojoj su pronašli skelete muškarca i žene, koji se drže za ruke.

Arheolozi koji su nakon toga detaljno proučili to dirljivo nalazište vjeruju da je zaljubljeni par zakopan prije više od 1.500 godina unutar zidova palate, zbog čega vjeruju da je riječ o pripadnicima neke plemićke porodice iz posljednjih dana Rimskog carstva.

"Ovo je vrlo rijetka i dirljiva scena. Većina nas vjeruje da žena zaljubljeno gleda svog muškarca", rekao je jedan od istraživača.

Pretpostavlja se da je zaljubljeni par sahranjen u 5. ili 6. vijeku nove ere.

"Vjerujemo da su originalno pokopani tako da im lica gledaju jedno prema drugom, ali da se muškarcu glava pomjerila nakon smrti, što zaključujemo prema položaju kičme", kaže arheolog Donato Labate.

Nakon što ih pažljivo iskopaju, tim antropologa sa Univerziteta u Bolonji će pokušati da u laboratoriji utvrdi njihovu starost, povezanost i uzrok smrti.

"U antičkim vremenima istovremena smrt članova porodice je bila relativno česta pojava, budući da su svijetom neprestano harale brojne epidemije i bolesti, poput one crne kuge, koje bi redovno pokosile i cijele porodice", rekla je Kristina Kilgrove, antropolog sa Univerziteta u Sjevernoj Karolini.

"Onaj ko je zakapao ovo dvoje ljudi očigledno je smatrao da je njihova ljubav jednako važna u smrti, kao što je to bila tokom života", zaključuje Kristina.

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je ljubav kao mentalnu aberaciju. Od sada, ljubav se smatra "poremećajem privlačnosti i navike". Pored ljubavi, u ovu grupu poremećaja spadaju i bolesti zavisnosti kao što su alkoholizam, narkomanija, kleptomanija, i kockanje.

Naučnici vjeruju da ljubav može da se uporedi sa opsesivno-kompulzivnim poremećajem. Štaviše, način na koji osoba voli može pomoći da se ocijeni stanje njegovog/njenog mentalnog zdravlja, prenosi S media.

Ljubav otkriva ekstremne crte karaktera - i dobre i patološke. Najbolnije osjećanje ljubavi primjećeno je kod ljudi melanholične prirode, koji su osjetljivi i depresivni, ali i žučnih ljudi, koji se lako razbjesne čim naiđu na najmanje probleme.

Ne postoje ljekovi da se izliječi ljubav: problem zahtijeva pomoć kvalifikovanog psihologa.

Bijela ili siva plomba? Vječita dilema. Ili možda ne. Kada bi se materijal za izradu plombe birao samo na osnovu njegove boje onda dileme uopšte ne bi bilo. Međutim, izbor materijala i nije baš tako jednostavan i, naravno, ne zavisi samo od njegove boje.

Danas se u stomatologiji koristi veliki broj materijala za izradu plombi. Kada se stomatolog odlučuje u izboru materijala od koga će napraviti plombu, na tu odluku utiče više faktora. To su prije svega položaj zuba na kojem se radi plomba, osobine materijala kao i sama želja pacijenta.

Tri najčešće korišćena materijala u izradi plombi su: amalgam, kompoziti i glas-ionomer cementi (GIC) pa će ovdje biti nešto više o njima i njihovim osobinama kao i indikacijama za njiovu upotrebu.

Dentalni amalgami su jedinjenja tj. legure žive sa jednim ili više metala, i to najčešće sa: bakrom, srebrom, kalajem i cinkom.

Do pojave kompozita amalgami su bili jedan od najrasprostranjenijih i najčešće upotrebljivanih materijala za izradu plombi. Iako nemaju estetskih kvaliteta, njihova dugotrajnost, lakoća upotrebe i niska cijena ih je održala u upotrebi već više od 200 godina.

Još davne 1774. godine

Zapravo, prvi amalgamski ispuni koristili su se još davne 1774. godine u Francuskoj.

Kao i od drugih materijala, i od amalgama se traži da ispuni neke uslove a to su prije svega da ne djeluje štetno po organizam, da je stabilan prije, u toku i poslije postavljanja u ustima pacijenata, da ne mijenja hemijski sastav kao i da ima dobre mehaničke osobine. Naravno, ne treba zaboraviti ni estetstki uslov koji bi trebalo zadovoljiti.

E sad se postavlja pitanje – ako amalgam nije u boji zuba i veoma se jasno razlikuje od njega, zašto se uopšte postavlja? Amalgam je materijal koji nije previše zahtijevan u toku procesa postavljanja (za razliku od kompozita).

Jednostavno u nekim situacijama je gotovo nemoguće obezbijediti idealne uslove za rad (u smislu da na površini zuba na kojoj se postavlja plomba ne smije biti pljuvačke) pa se u takvim situacijama amalgam pokazao kao odlično rješenje.

Sa druge strane, vijek trajanja amalgama je duži nego kod ostalih materijala (više od 10 godina).

Kompoziti

Kompoziti predstavljaju materijale koji se koriste za izradu estetskih nadoknada na zubima. Sam izraz "kompozit" označava konbinaciju nekoliko različitih materijala koji konbinovani daju materijal boljih karakteristika nego sami materijali odvojeno.

Svi kompoziti koji se koriste u stomatologiji u nevezanom stanju su meki (u vidu paste). Vezivanje (polimerizacija) se vrši pomoću specijalne lampe koja emituje plavu svjetlost. Tada dolazi do vezivanja monomera u polimere i materijal se stvrdnjava. E sad, koje su prednosti kompozita u odnosu na druge materijale.

Prva, i osnovna, prednost ovih materijala jeste njihova estetika. Upravo ta njihova sposobnost da do perfekcije imitiraju prirodnu boju zuba čini ih tako popularnim.

Takođe, bezbjedan je u smislu škodljivosti po organizam a što je najbitnije, prilikom pripremanja zuba za postavljanje plombe od kompozita uklanja se manje tkiva (čitajte – manje se brusi) sa zuba nego kada bi se ta ista plomba postavljala od amalgama. Sa druge strane kompoziti imaju tri loše strane. Prva je velika prijemčtivost za plak.

Prva, i osnovna, prednost ovih materijala jeste njihova estetika. Upravo ta njihova sposobnost da do perfekcije imitiraju prirodnu boju zuba čini ih tako popularnim. Ovo praktično znači da hrana i bakterije dobro prijanjaju na kompozite što povećava šansu da se pored ili ispod ovih pombi opet pojavi kvar na zubu. Druga mana ovih materijala je skupljanje prilikom vezivanja.

Ova zapravo znači da se prilikom vezivanja materijal u izvjesnom procentu (istina veoma malom) skuplja. Zbog toga se poslije vezivanja između zuba i plombe stvara mikropukotina koja se može, poslie dužeg perioda, prebojiti pod uticajem hrane, što se manifestuje pojavom žute linije oko plombe.

Treća mana ovih materijala jeste njihova zahtjevnost u uslovima rada. Radno mjesto tj. zub mora biti besprekorno suv bez primjesa pljuvačke i krvi. Kako se i sam materijal postavlja u najmanje tri različita sloja to je održavanje ovakvog suvog radnog polja (koje može trajati i do 30 minuta) neki put veoma teško ostvarivo.

Glas-jonomer cementi

Glas jonomer cementi predstavljaju materijale novije generacije. Sadrže dva glavna sastojka, i to: prah kristala stakla (odakle potiče i naziv glas u nazivu materijala) i to su uglavnom soli aluminijuma i silicijuma, a drugi sastojak predstavlja neku od kiselina koja u toku reakcije vezivanja oslobađa različite jone pa odatle potiče drugi dio naziva ovih materijala - ionomer.

Kako su joni, koji se najčešće oslobađaju iz ovih materijala, upravo joni fluora (koji imaju dokazano dejstvo protiv nastanka karijesa) onda ih upravo ta karakteristika učinila veoma popularnim, pogotovo u dječijoj stomatologiji. Pored ove, glavne karakteristike su im lakoća rukovanja kao i mali uticaj tehnike rukovanja na svojstva vezanog materijala.

To, u suštini, znači da za dobar ispun od ovog materijala ne moraju da se postignu idealni uslovi (što, na primjer, nije slučaj sa kompozitima). Ovo je veoma značajno u dječijoj stomatologiji, gdje dijete ima nemiran jezik i veliko lučenje pljuvačke pa je jednostavno nemoguće stvoriti idealne uslove rada.

Ovo je veoma značajno u dječijoj stomatologiji, gdje dijete ima nemiran jezik i veliko lučenje pljuvačke pa je jednostavno nemoguće stvoriti idealne uslove rada.Takođe i GIC imaju neke svoje mane. Iako imaju mnogo bolje estetske vrijednosti od amalgama ipak još ne mogu u potpunosti reprodukovati sve boje zuba, kao što je to slučaj sa kompozitima.

Takođe, njihova otpornost na pritisak nije velika pa se ne mogu upotrebljavati na mjestima na kojima se očekuju veliki pritisci (npr. grizne površine bočnih zuba) tako da je i ovim njihova upotreba ograničena.

Na kraju ću kazati da nijedan materijal za izradu plombi nije idealan. Savremena stomatologija traga za materijalima koji će izvrsno oponašati boju prirodnih zuba, koji će imate slične mehaničke osobine prirodnih tkiva zuba a koji će se i veoma lako postavljati.

 Zato, dok se ovaj ideal ne postigne, četkicu u ruke a ne bi bilo loše ni da posjetite svog stomatologa. Čisto kontrole radi.

Tivatska kompanija Porto Montenegro, čiji je osnivač Adriatik marinas kanadskog bogataša Pitera Manka, otkupila je tendersku dokumentaciju za pripremu ponude za gradnju golf terena u blizini aerodroma Tivat.

“Vijestima” je ta informacija potvrđena u Vladi.

Tender za dugoročno izdavanje zemljišta nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranco-Bokaprodukt, koje investitor nakon 90 godina može kupiti, objavljen je prošlog utorka i otvoren do 4. novembra.

Tenderska komisija za turizam ostavila je zainteresovanima svega mjesec za pripremu ponude, a poznato je da se Mankova kompanija i tokom pripreme tendera interesovala o uslovima.

Kanadski investitor svojevremeno je ocijenio da su golf tereni u Tivtu, “ključni dio dugoročnog plana u kojem izgradnja kompleksa Porto Montenegro ima cilj da Crnu Goru pretvori u Monako na Jadranu”.

Mank je od 2007. najavljivao Vladi da želi taj projekat, kojim bi zaokružio biznis u Tivtu.

Imovinski sporovi odugovlačili

Međutim, tender za prodaju većinskih akcija Montepranca od oktobra te godine poništen je u februaru 2011. Nijesu uspjeli dvoipogodišnji pregovori sa drugorangiranim konzorcijumom Mankove i kompanije crnogorskog biznismena Duška Kneževića.

Odugovlačili su ih imovinski sporovi nad zemljištem koje je Vlada prodavala za gradnju golf terena. Usred pregovora je pokrenut sudski proces za povraćaj zemljišta privatnim vlasnicima, koje je Monteprancu bilo dato da koristi, a knjiženo je kao državna svojina.

Osim sporova, u tom periodu je bila žestoka finansijska kriza i ponuđač je tražio da obveznicama plati akcije državi, iako je tenderski uslov bio isplata kešom. Za dionice su nudili 16 miliona eura i 85 miliona eura ulaganja.

Limon nije imao garancije

Holandska kompanija Limon je bila prvorangirana, ali je odbijena jer nije obezbijedila garancije za investicije.

Dokumentacija za pripremu ponude po novom modelu za izdavanje 786 hiljada kvadrata imovine Montepranca u zoni Mrčevac, preko puta aerodroma i na svega 700 metara od mora, košta deset hiljada eura. Prostorno-planska dokumentacija namijenila je taj dio Tivta za gradnju golf terena.

Prvobitno je objavljivana prodaja preko milion kvadrata zemljišta.

Učesnik na tenderu mora dokazati finansijsku sposobnost, iskustvo u projektovanju, gradnji i poslovanju velikim i složenim turističkim kompleksima.

Ponuda treba da sadrži razvojni i projektantski koncept za golf kompleks. Ponuđač treba da predloži strukturu i iznos godišnje zakupnine, koja ne može biti niža od 15 centi po kvadratu.

Obavezan je da dostavi investicioni program u kojem se precizno navodi dinamika ulaganja i planirani izvor kapitala.

Jeftino dobio Arsenal, „debelo” zaradio

Mankovi partneri u projektu gradnje nautičkog naselja u Tivtu su jedna od najuticajnijih jevrejskih porodica u svijetu Rotšild i ruski tajkun Oleg Deripaska.

To su prvo objavili kanadski mediji. Prva jahta, vezana za gat u Tivatskom zalivu, upravo je Deripaskina luksuzna “ploveća palata” - Queen K.

U Tivtu je sredinom 2009. godine otvoren prvi dio marine za mega-jahte i ekskluzivnog nautičko-turističkog kompleksa Porto Montenegro.

Ulaganje se isplatilo jer je samo od prodaje stanova luksuznih zgrada investitor “debelo” zaradio.

Gradilo se na imovini vojnog brodogradilišta Arsenal, koje je Mank preuzeo za 3,2 miliona eura, obavezujući se na investicije od 106 miliona eura.

Bivši premijer Milo Đukanović je krajem oktobra 2006. potpisao privatizacioni ugovor sa of-šor firmom PM Sekjuritis, a godinu kasnije kanadski bogataš je samo od prodaje doka zaradio pet miliona eura.